Najrazvedeniji dio hrvatske obale Jadranskog mora pripada Šibensko-kninskoj županiji, koja ima čak 285 otoka, a mogu se pohvaliti brojnim turističkim atrakcijama i resursima. Šibenik je jedini grad u Hrvatskoj koji ima dva spomenika na listi UNESCO-a, a radi se o Katedrali svetog Jakova i Tvrđavi svetog Nikole.
U 2023. Šibensko-kninska županija zabilježila je više od 909 tisuća turističkih dolazaka i više od pet milijuna noćenja, a ostvarila je i najveći prihod od nautičkog turizma koji iznosi 39,6 milijuna eura. U cijeloj Hrvatskoj u 2023. godini, prihodi od stranih turista iznosili su 14,6 milijardi eura, što predstavlja rast od 11,4 posto. Jedan od najznačajnijih dijelova turizma Šibensko-kninske županije predstavlja nautički turizam, u kojem je lider u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Županija je 2015. godine raspolagala s ukupno 17 luka nautičkog turizma.
Ključni sektor od kojeg gospodarstvo Šibensko-kninske županije očekuje ostvarivanje konkurentske prednosti i svojevrsne regionalne prepoznatljivosti je sektor prerade metala, s naglaskom na aluminijski sektor koji ima dugu tradiciju u tom kraju. Taj sektor i ubuduće može igrati značajnu ulogu u razvoju Šibensko-kninske županije, generirati novu zaposlenost te privući domaće i strane greenfield investicije.
Čitaj više
Imamo superjunake, trebamo smanjiti regionalne razlike, a ključ je u digitalizaciji i EU fondovima
Važnost digitalizacije, infrastrukturna ulaganja i pravedne porezne politike ključne su inicijative i strategije za smanjenje regionalnih razlika Hrvatske. To su najvažniji naglasci konferencije Next Level Hrvatska – regionalni razvoj, koju je u Majestic Parku organizirala medijska kuća Bloomberg Adria.
04.06.2024
Infrastrukturni projekti ključni za regionalni razvoj, fondovi EU-a promijenili sliku Hrvatske
Razvoj digitalizacije, infrastrukture i pravedne porezne politike ključni su za smanjenje regionalnih razlika.
04.06.2024
Od Pelješkog mosta do digitalnih gradova: Tajna razvoja hrvatskih regija samo u EU-ovim fondovima?
Na panelu su predstavljene uspješne strategije lokalne samouprave za gospodarski razvoj i privlačenje investitora.
03.06.2024
Domaće radnike je teško zadržati, a strani im nisu adekvatna zamjena
Trenutno je svaki 15. zaposlenik stranac, a ta bi brojka u narednim godinama trebala dodatno ići u korist stranih radnika.
03.06.2024
Erlić i Habijan: Digitalizacija i infrastruktura ključni za ravnomjerni razvoj Hrvatske
Ulaganja u prometnu infrastrukturu i stvaranje pravedne porezne politike ključni su za smanjenje gospodarskih dispariteta između regija.
03.06.2024
Zagrebačka županija zna recept, uspješni projekti otvaraju vrata turističkim brojkama
Inovativni turistički proizvod razvijat će se participativnim pristupom koji uključuje lokalne zajednice i ključne dionike iz Hrvatske i Slovenije.
03.06.2024
Skoko: 'Nije samo more jednako turizam, imamo mi i kontinent'
Hrvatska ima prirodne ljepote i regionalnu raznolikost, no brendira li turizam na ispravni način?
03.06.2024
Šaravanja: 'Nikako da rješimo sporu birokraciju, a vrijeme je novac'
Hrvatska nije u potpunosti iskoristila potencijal EU-ovih fondova za smanjenje razlika među regijama.
03.06.2024
Splitsko-dalmatinska županija najveća je hrvatska županija, a zbog svog izvrsnog geostrateškog položaja njeguje čvrste temelje za razvoj brodogradnje, koja je tradicionalno bila jedna od najznačajnijih domaćih industrija, s dvama velikim brodogradilištima u Splitu i Trogiru. Uz ribarstvo, u toj se županiji razvila i prehrambeno-prerađivačke industrija (prerada ribe, maslinova ulja, džemova itd.). Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije, kojih je 17,2 tisuće, lani su ostvarili prihod nešto veći od 10,6 milijardi eura s 89.109 zaposlenih. Zbog odlične prometne povezanosti, Splitsko-dalmatinska županija iz godine u godinu doživljava turističku ekspanziju i lani je imala nešto više od 17,7 milijuna noćenja.
Dubrovačko-neretvanska županija bilježi znatno bolje demografske rezultate u odnosu na hrvatski prosjek. U toj je županiji u razdoblju od 2008. do 2018. godine blago smanjen broj stanovnika, za 0,25 posto, za razliku od Hrvatske, gdje je smanjen za 5,15 posto. Dubrovnik je jedan od svega nekoliko gradova u svijetu s UNESCO-ovim statusom materijalne i nematerijalne baštine te je grad s najvišim indeksom kulturnog turizma u Hrvatskoj. Međutim, izuzetno vrijedna postojeća kulturna baština u ruralnim područjima županije nije dovoljno istražena i valorizirana.
Dubrovačko-neretvanska županija lider je luksuznog turizma i ima najveći broj hotela s pet zvjezdica. Dubrovačko-neretvanska lani je imala dva milijuna turističkih dolazaka s više od 7,7 milijuna noćenja dok je Dubrovnik imao 3,8 milijuna noćenja. Dubrovačko-neretvanska županija svrstava se u iznadprosječno razvijene županije, gledano prema bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku. Lani je u toj županiji poslovalo 4673 poduzetnika s 22.181 zaposlenim i imali su prihod od 2,1 milijarde eura.
Struktura obrtništva ukazuje na dominaciju uslužnog zanatstva, ugostiteljstva i prijevoza. Prema podacima iz registra poduzetničke infrastrukture na području županije registrirano je sedam poduzetničkih potpornih institucija: centar za poduzetništvo, županijska razvojna agencija i pet lokalnih te 23 razvojne agencije. Tko su lideri razvoja južnog Jadrana i koje poslovne prilike se nisu bojali iskoristiti, doznat ćemo u emisiji Bloomberg Adrije Pokretači.
.webp){kind=icon}
