Velike kompanije organizirane su tako da gotovo svaki aspekt posla ima nekoga tko o njemu brine. Stvari se organiziraju vertikalno i horizontalno. Postoji netko tko nadgleda investicije, financije, organizaciju. Svi oni imaju svog šefa. A što kada kompaniju vodi samo jedna osoba. Netko tko se bavi svime, od skladišta do financija, ljudskih resursa…
To je teško. Malo tko ima toliko vremena i znanja da sve iznese. I stoga je svaka pomoć ključna. Radeći pokretače to smo imali u vidu i među industrijske divove ubacili smo i priče o najmanjima.
Povezali smo se i s Geom Kariž, direktoricom Mastercarda u Hrvatskoj kako bismo saznali koji su motivi da kuća koju vodi s nekoliko programa stane upravo iza najmanjih predstavnika domaćeg gospodarstva. Zanima nas što od svega toga imaju poduzetnici, sredine u kojima rade, ali i Mastercard.
Zbog čega u Mastercardu imate toliki fokus na male i mikro poduzetnike?
U Hrvatskoj više od 99 posto poduzeća čine mikro, mala i srednja poduzeća i pritom tri četvrtine zaposlenih u Hrvatskoj radi upravo u takvoj vrsti poduzeća što jasno govori o tome da oni čine stup domaćeg gospodarstva. Upravo to je jedan od razloga zašto Mastercard stavlja naglasak na takva poduzeća. S druge strane, zbog manjeg broja zaposlenih, nerijetko se događa da trebaju snažniju podršku u pogledu financijskih rješenja, cyber sigurnosti, ESG strategija i sličnih poslovnih procesa pa im mi, kroz široku lepezu usluga, pomažemo njihovo svakodnevno poslovanje učiniti što efikasnijim.
Na koji način sudionici razmjenjuju know how?
Ovo mogu ispričati možda najjasnije na primjeru našeg projekta Uplift koji je u svojoj četvrtoj sezoni i koji za cilj ima pružiti podršku i edukaciju za mikro, male i srednje poduzetnike u Hrvatskoj s najvećim naglaskom na sektor turizma i ugostiteljstva. Dosad je kroz tri sezone projekta, odnosno Uplift akademije, prošlo više od 100 poduzetnika iz cijele Hrvatske. S obzirom na to da imaju jako puno sličnosti, a opet je svatko od njih priča za sebe, upravo razmjena iskustava i učenje na vrlo konkretnim primjerima drugih ih dovodi do primjenjivih znanja koja onda mogu implementirati u skladu sa svojim poslovanjem. Kad tome dodate i da u sklopu edukacije imaju mentore koji ih navigiraju i daju specifična znanja u pojedinim segmentima, poduzetnici zapravo dobiju ogroman broj informacija koje mogu pospješiti njihovo poslovanje.
Koji je tu interes Mastercarda da posreduje između poduzetnika?
Mastercard kao kompanija osim, naravno, poslovnih tj. financijskih ciljeva ima i ciljeve koji se ne iskazuju samo u novcu nego u doprinosu zajednici i utjecaju na stvarne promjene u društvu. Osobno smatram, a to je zapravo i korporativni postulat Mastercarda, da je odgovornost velikih kompanija u tome što i kako ostavljaju društvu u kojem djeluju. Edukacijom stvaramo poduzetnike koji su otporniji na promjene u društvu, koji znaju primjenjivati nove tehnologije za unapređenje svog poslovanja i koji na kraju dana postaju bolji poslodavci, a to u konačnici doprinosi razvoju lokalne zajednice kao i cijelog gospodarstva u cjelini. Da sumiram vaše pitanje u jednoj rečenici – naš interes je želja da stvorimo bolju zajednicu za sve nas.
Zašto je naglasak na turizmu? Pitam jer intuitivno je pomisliti da nekome tko je u turizmu u Hrvatskoj i ne treba osobita pomoć?
Složila bih se s vama da je to intuitivna misao, ali nekad prvoloptaški odgovor jednostavno nije točan. Uplift kao projekt je nastao 2021., u jeku pandemije koronavirusa kad je stajao cijeli svijet i to doslovno. To „stajanje“ se odrazilo i na turizam koji je u Hrvatskoj žila kucavica naše ekonomije i „kruh“ brojnih poduzetnika. Trebalo se prilagoditi, trebalo je reagirati, a pokazalo se, nažalost, da veliki broj turističkih djelatnika nije znao kako postaviti svoje poslovanje koje se odmiče dalje od „imamo more i lijepo vrijeme“. Osvijestili smo potrebu za edukacijom ljudi koji rade u turizmu, ugostiteljstvu, uslužnim djelatnostima i iz godine u godinu program edukacije prilagođavamo prema povratnim informacijama naših polaznika jer im želimo u suradnji s Algebrom, koja provodi Uplift akademiju, dati upravo ona znanja koja poduzetnici kažu da im trebaju.
Radeći Pokretače povezali smo se dvije mikropoduzetnice koje su prošle Uplift program. Što zainteresirani moraju zadovoljiti da bi ušli u Uplift program?
Ukratko sumirano: moraju biti mikro, mali ili srednji poduzetnici koje se bavi turizmom, ugostiteljstvom, uslužnim djelatnostima ili pak moraju biti vlasnici OPG-a te poslovati minimalno godinu dana. Uz to, moraju pravilno ispuniti prijavnicu koja se nalazi na ovoj poveznici https://uplift.hr/postani-uplifter/ do 1. listopada te proći kroz ocjenjivanje, a na kraju imaju i razgovor s psihologom. No da ne duljim, svi detalji se nalaze na ovom linku: https://uplift.hr/edukacija/prijavite-se-na-uplift-akademiju-do-1-listopada-i-osvojite-stipendiju-za-edukaciju-koja-ce-transformirati-vase-poslovanje
Svakako bih dodala da po komentarima dosadašnjih polaznika imamo jedinstvenu edukaciju koja je prilagođena upravo njima i njihovim potrebama te pozivam sve zainteresirane da se prijave jer ne mogu ništa izgubiti, ali mogu dobiti jako puno.
Osim Uplifta stajali ste iza programa Strive. Koja je razlika i kada poduzetnici mogu očekivati novi val prijava?
Prva razlika je u tome što je program Strive EU internacionalan (mogu se prijaviti poduzeća iz zemalja članica Europske unije) te usmjeren na poduzeća s do 10 zaposlenih, dok je Uplift aktivan samo na području Hrvatske, ali osim mikro poduzeća, uključuje i mala i srednja poduzeća. Kao još jednu razliku možemo reći da je Strive snažno fokusiran na digitalna putovanja poduzeća, dok se kod Uplifta osim velikog fokusa na digitalnu transformaciju poduzeća usmjeravamo i na edukaciju iz financija i održivosti. Naravno, postoji još niz tehničkih i provedbenih razlika, ali ovo su neke ključne. Prva sezona projekta Strive EU je u tijeku, u studenom će se objaviti dobitnici financijskih poticaja, a u razdoblju nakon toga će se najaviti i buduće aktivnosti inicijative.