U jeku turističke sezone brojke identične onima iz rekordne 2019.

Prema podacima sustava eVisitor, u Hrvatskoj je od siječnja do kraja srpnja, odnosno tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno više od 11,5 milijuna dolazaka i gotovo 57 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 10 posto u dolascima i četiri posto u noćenjima, odnosno izjednačenje rezultata u dolascima i noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

"Rast turističkih dolazaka u dosadašnjem dijelu godine i srpnju predstavlja odličan rezultat hrvatskog turizma. Ne smijemo zanemariti činjenicu da je Hrvatska ovo postigla u godini u kojoj se u potpunosti vratila turistička konkurencija, u kojoj do izražaja dolazi globalna inflacija, a tu je nažalost i dalje prisutni sukob u Ukrajini. Sve navedeno našu tržišnu utakmicu na turističkom tržištu čini vrlo zahtjevnom, no mi vjerujemo u nastavak pozitivnog trenda tijekom kolovoza i rujna, a već sada imamo i vrlo dobe najave za posezonu", rekao je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Gledano po županijama, tijekom prvih sedam mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istarskoj (16,4 milijuna noćenja, tri posto više u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (10,5 milijuna noćenja, pet posto više u odnosu na 2022.), Primorsko-goranskoj (9,7 milijuna noćenja, dva posto više u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (7,9 milijuna noćenja, tri posto više u odnosu na 2022.), Dubrovačko-neretvanskoj (4,5 milijuna noćenja, 11 posto više u odnosu na 2022.), Šibensko-kninskoj (3,3 milijuna noćenja, tri posto manje u odnosu na 2022.) te Ličko-senjskoj županiji (1,8 milijuna noćenja, četiri posto više u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,4 milijuna noćenja, što je 17 posto više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,4 milijuna noćenja, što je 17 posto više nego lani.

"Nakon što smo ostvarili najbolju predsezonu do sada, veseli nas što su se odlični rezultati nastavili i u ljetnom razdoblju, kada ostvarujemo i najveći dio ukupnog turističkog prometa. Svim podacima možemo biti iznimno zadovoljni, međutim ono što stalno naglašavamo jest da nije cilj samo jaka sezona, nego cjelogodišnji i regionalno uravnotežen turizam, i za takav turizam stvaramo preduvjete. Činjenica da smo po broju noćenja i dolazaka na razini rekordne 2019. godine potvrđuje kako se sektor turizma potpuno oporavio od nedavnih kriza", rekla je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je 11 posto više noćenja nego lani | Depositphotos

Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Umagu te Splitu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (11,4 milijuna noćenja, razina prometa  2022. godine), Hrvatske (6,8 milijuna noćenja, četiri posto više u odnosu na 2022.), Slovenije (6,2 milijuna noćenja, tri posto više u odnosu na 2022.), Austrije (4,5 milijuna noćenja, dva posto više u odnosu na 2022.), Poljske (3,5 milijuna noćenja, razina prometa jednaka 2022. godini).

Ovogodišnji srpanj bolji od onog 2019.

Prema podacima sustava eVisitor, u srpnju je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i više od 29,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od tri posto u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, odnosno rast od dva posto u dolascima ako govorimo o srpnju 2019. godine.

Pritom je u srpnju u jadranskim županijama ostvareno 4,5 milijuna dolazaka i 28,9 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od dva posto u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, u Zagrebu je pritom ostvareno 145 tisuća dolazaka (12 posto više u odnosu na lani) i 266 tisuća noćenja (osam posto više u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 172 tisuće dolazaka (osam posto više u odnosu na lani) i 355 tisuća noćenja (10 posto više u odnosu na lani).

Najviše je noćenja ostvareno u Istri | Dario Grzelj/Hina

Najviše noćenja u srpnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (5,1 milijuna noćenja), Slovenije (3,8 milijuna noćenja), Hrvatske (3,3 milijuna noćenja), Češke (2,1 milijuna noćenja), Poljske (2 milijuna noćenja) te Austrije (1,9 milijuna noćenja).

"Sada je pravi trenutak da postavimo čvrste temelje za upravljanje turizmom u budućnosti, kako bi i dalje ostao konkurentan na globalnoj razini i otporan na sve buduće izazove. Zbog toga i donosimo prvi krovni Zakon o turizmu, koji je trenutačno na javnoj raspravi, a kojim ćemo među prvima na svijetu osigurati zakonski okvir za upravljanje turizmom u smjeru održivosti i na temelju podataka. Uz to, kako bismo dali potporu investicijama u projekte koji podupiru razvoj cjelogodišnjeg turizma, osigurali smo i rekordna sredstva od 1,3 milijarde eura za turistički sektor. Vjerujem kako ćemo time podići kvalitetu i Hrvatsku u budućnosti pozicionirati kao konkurentnu destinaciju visokokvalitetne ponude te osigurati da postanemo lider u održivom turizmu", istaknula je Brnjac.