Poslovni rezultati pršte, Croatia Airlines obnavlja flotu, Primorac krenuo prema Pantovčaku

Kraj srpnja je tradicionalno rezerviran za objavu rezultata poslovanja tvrtki za prvih šest mjeseci, pa na svoje dođu oni koji se vole igrati brojkama i tragati za onim što se iz brojki može iščitati, pogotovo jer se u kreiranju objava ne tako rijetko nastoji pomalo zamagliti neki od lošijih aspekata poslovanja.

Kraš nam je otkrio da su mu prihodi rasli gotovo 12 posto, no visoke cijene kakaovca su gotovo jednako podigle i rashode.

Adris je također imao solidan rast prihoda od 11 posto i neto dobiti od pet posto, a isticao se segment osiguranja.

Arena Hospitality Grupa je imala rast prihoda od gotovo 20 posto, no kako prvih šest mjeseci nisu udarni dio za turizam, ostvaren je neto gubitak od 9,8 milijuna eura koji je ipak bio na nižoj razini od onoga na kraju prvog kvartala.

Valamarov rast prihoda od 16 posto nije uspio kompenzirati porast troškova, a neto financijski minus nakon prvih šest mjeseci je 6,6 milijuna eura.

Jedina velika banka u hrvatskom vlasništvu, Hrvatska poštanska banka, nije imala problem s neto dobiti koja je rasla 6,4 posto unatoč blagom padu vrijednosti imovine.

Iza pada polugodišnje dobiti Ine stoje niže cijene prirodnog plina, a prihodi IT tvrtke Span, ponajviše zahvaljujući upravljanju softverskom imovinom u Ukrajini, skočili su za 40 posto u odnosu na prvih šest mjeseci lani.

Usred turističke sezone ne priča se puno o industriji, ali nije nam promakao podatak da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju pala 3,7 posto na mjesečnoj i 8,3 posto na godišnjoj razini.

Hrvate to ne brine previše dok mogu trošiti, pa ih vjerojatno previše ne zabrinjava ni rast zaduženosti. Ukupni krediti kućanstava dosegnuli su 23 milijarde eura, što je 11 posto više no godinu ranije.

Trgovački lanci osjećaju da se, ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj Adria regiji sve više troši, pa je područje za strane trgovačke lance sve privlačnije.

U Hrvatskoj potrošnja u maloprodaji raste 15 mjeseci za redom, a u lipnju je bila 5,5 posto veća na godišnjoj razini.

Depositphotos

Dok gospodarstvo Europske unije raste, ali mršavih 0,7 posto u drugom kvartalu u odnosu na isto razdoblje lani, za Hrvatsku još nema podatka, premda domaći analitičari očekuju rast od 3,6 posto, čime bismo bili na vrhu Unije.

Otud možda i bezbrižnost građana i zadovoljstvo Vladinih dužnosnika koje se moglo osjetiti i prigodom dolaska prvog novog zrakoplova Airbusa iz kvote modernizacije flote nacionalnog avioprijevoznika Croatia Airlinesa. Valjda će novi zrakoplovi pomoći i da se preokrene negativan neto financijski rezultat koji je u prvoj polovici ove godine iznosio 9,5 milijuna eura.

Ako se i modernizira zračna flota, čini se da s elektroenergetskom mrežom stvari ne idu tako dobro niti da se u skorije vrijeme može očekivati napredak. To naravno predstavlja glavobolju za ulagače u pogone na obnovljive izvore koji i tako već imaju dosta problema s administrativnim zaprekama.

Kritiku je doživjela i odluka Hrvatskih željeznica da kupi nove elektrodizelske vlakove za povezivanje Zagreba i Splita umjesto one na vodik. 

Glavobolja ne mimoilazi ni dužnosnike Europske središnje banke (ECB) jer je inflacija u eurozoni u srpnju blago ubrzala, pa Vijeće ECB-a možda i neće u rujnu učiniti novi korak u spuštanju kamatne stope. Na to bi se pak sada mogao odlučiti Fed, barem prema signalima sa srpanjskog sastanka.

Dragan Primorac je već donio odluku da se kandidira na predsjedničkim izborima kao nezavisni kandidat kojega će podržati Hrvatska demokratska zajednica, a poruka mu je da želi okupljati društvo i nipošto stvarati podjele u njemu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar