.webp){kind=icon}
Promjenjivo vrijeme koje posljednjih tjedana testira strpljenje domaćih gospodarskih sektora koji primarno ovise o meteorologiji – poljoprivrede i turizma – ne daje naslutiti da smo već na početku ljeta. No početak lipnja znači i zahuktavanje glavnog dijela sezone od koje se i ove godine očekuje mnogo.
Potrošnja stranih, a i domaćih turista doprinosi domaćem gospodarskom rastu. Državni zavod za statistiku (DZS) u utorak je objavio svoju procjenu kretanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu ove godine. Prema njihovim procjenama BDP je bio 3,9 posto viši nego u istom razdoblju lani i jedan posto viši nego u prethodnom kvartalu. Impresivne brojke stavile su nas na čelo po rastu u eurozoni, ali ipak predstavljaju određeno usporavanje u odnosu na posljednje lanjsko tromjesečje. Tada je godišnji porast iznosio 4,4 posto, a kvartalni dva posto.
Domaći BDP pumpaju osobna potrošnja i investicije, tumači viša analitičarka za makroekonomiju i tržišta kapitala Bloomberg Adrije Marina Petrov Savić i navodi kako "stopa rasta (...) u prvom tromjesečju ukazuje na dobar početak 2024. godine" te objašnjava da rastućem trendu potrošnje pogoduje usporavanje inflacije, kao i "živahan" rast plaća. "Međutim, slaba točka i dalje ostaje sektor prerađivačke industrije, a samim tim i izvozna strana BDP-a", upozorava Petrov Savić.
U svojem rastu tijekom posljednjeg desetljeća Hrvatska se najviše oslonila na novac iz europskog proračuna. Pristup razvojnim fondovima omogućio je rast i svim regijama Hrvatske, posebno kroz velike infrastrukturne projekte, o čemu svjedoči porast BDP-a po stanovniku.
Pelješki most jedan je od projekata financiranih novcem iz europskog proračuna | Damir Senčar/Hina
Kao i u infrastrukturi, novac iz europskih fondova koristi se i u manjim projektima, a od svega profitira domaće građevinarstvo. Najsvježiji statistički podaci pokazuju da je obujam građevinskih radova u ožujku ove godine bio 14,6 posto viši nego u istom mjesecu lani. Pad broja izdanih građevinskih dozvola mogao bi signalizirati neko buduće usporavanje u sektoru, no dok do njega ne dođe, visoke prihode ostvaruju kompanije poput Kamgrada i Strabaga s lanjskim prihodima koji su premašili po 200 milijuna eura.
Za razliku od građevinskog sektora, hrvatski nakladnici knjiga i dalje ne uspijevaju s previše optimizma gledati u budućnost. Podaci o lanjskim prihodima pokazuju kako se najveći među njima oslanjaju na udžbenike, odnosno na kupce koji nemaju izbora – učenike i studente. Školska knjiga je vodeći domaći nakladnik s 41,6 milijuna eura prihoda u prošloj godini, a slijede je Profil Klett s 18,1 milijunom te Alfa s 10,6 milijuna.
Kultura je, kao i sport, jedan od onih društvenih sektora koji se nalaze na rubu biznisa. Koliko je taj rub tanak pokazuju podaci o lanjskim prihodima zagrebačkog nogometnog kluba Dinamo. Pravno se radi o udruzi građana, a Dinamo se, uz ljestvicu nogometnog prvenstva, našao i na samom vrhu popisa domaćih udruga po visini prošlogodišnjih prihoda, i to sa 66 milijuna eura. Na vrhu popisa mu društvo prave još dvije sportske udruge, Hrvatski nogometni savez i Hrvatski olimpijski odbor.
Zaposlenici Varteksa nedavno su štrajkali i prosvjedovali zbog neisplate plaća | Siniša Kalajdžija/Hina
Hrvatskim nogometnim prvenstvom svojedobno je sa solidnim uspjehom driblao i nogometni klub Varteks. No kompanija pod čijim je okriljem nastao već se desetljećima muči sa stabilizacijom poslovanja. Početkom svibnja radnici su štrajkali desetak dana dok nisu dobili obećanja uprave kako će im ipak biti isplaćene plaće za ožujak, a novi poslovni smjer krojit će se kroz uspjeh dokapitalizacije na koju je Varteks pozvao krajem prošlog tjedna. Minimalni ulog za potencijalne investitore sklone riziku stotinjak je tisuća eura, a u Varteksu se nadaju skupiti 2,5 milijuna eura.
Ne baš po uzoru na Varteks, ali prikupljanju novca od zainteresiranih ulagača na tržištu okrenula se i država. Prošlog petka je najavljen, a već ovog ponedjeljka i počeo upis nove runde "narodnih" trezorskih zapisa. Od malih ulagača država će pokušati prikupiti 900 milijuna eura. Potencijalni investitori mogu birati između tromjesečnih i jednogodišnjih zapisa koji nose prinose od 3,75, odnosno 3,65 posto.
Rok za upis zapisa je 3. lipnja, a dan kasnije priliku bi trebali dobiti i institucionalni investitori. Samo izdanje očekuje se 6. lipnja, a zapisi će biti uvršteni i na Zagrebačku burzu. Ministar financija Marko Primorac je ovih dana spomenuo kako bi se građani početkom srpnja mogli nadati i novoj "narodnoj" obveznici. Ovog petka, inače, dospijeva tromjesečni trezorski zapis koji je malim ulagačima Vlada prodala u veljači, i to u vrijednosti nešto višoj od 230 milijuna eura.
Aleksandar Selakov i Petar Janičić | BeeHive SG
Dobra investicijska prilika mogla bi biti i tvrtka BeeHive SG. Dvojac koji stoji iza tog hrvatskog startupa, Petar Janičić i Aleksandar Selakov, tvrdi kako su osmislili inovativnu platformu koja uz pomoć umjetne inteligencije omogućuje lakše upravljanje potrošnjom električne energije i izbjegava tzv. fantomsku ili vampirsku potrošnju. Vrijednost izgubljene energije na razini Europske unije procijenjena je na oko 30 milijardi eura godišnje, i to samo kad je riječ o kućanstvima.
I dok taj marljivi pčelinji dvojac zuji tržištem električne energije, sa srodnog tržišta prirodnim plinom dolaze dobre vijesti. Potražnja za prirodnim plinom u Europskoj uniji i lani je, drugu godinu za redom, bila u padu. Nakon pada od 13 posto u 2022. godini, lani se taj trend nastavio novim smanjenjem od sedam posto. Hrvatska je među 27 članica Unije ipak bila iznimka te je kod nas potražnja lani porasla, pokazuju podaci Eurostata.
Cijene energije nalaze se među najvažnijim faktorima koji utječu na globalnu ekonomiju, a s njima se u košu nalaze i cijene sirovina poput plemenitih i obojenih metala. Analitički tim Bloomberg Adrije uhvatio se ukoštac s mnogim čimbenicima koji će utjecati na njihovo kretanje u ovoj godini. U svojoj analizi navode kako rastu cijene zlata i srebra, no da pažnju treba usmjeriti i na bakar koji "ima dobre izglede zbog svoje uloge u zelenoj tranziciji".
Tranziciju sa starog načina korištenja usluge taksi prijevoza, kad su taksisti marljivo igrali ša..., pardon, čekali mušterije na stajalištima, u Hrvatskoj je prije dva desetljeća ubrzala i tvrtka Taxi Cammeo. Kompanija je ovih dana objavila kako mijenja brend te će odsad biti poznata kao Wizi.
No nije poznato hoće li međimurski veletrgovac žitaricama Toni d.o.o. promijeniti ime nakon što Perutnina Ptuj završi transakciju preuzimanja te hrvatske tvrtke. Prema zasad neslužbenim informacijama, Perutnina, koja se već pet godina nalazi u vlasništvu ukrajinske agrogrupe MHP, u potpunosti će preuzeti tvrtku Toni čije je sjedište u međimurskom Donjem Kraljevcu. Toni je u vlasništvu Antuna Marodija i bavi se otkupom i veleprodajom žitarica, a lani je imao prihode od 24 milijuna eura i neto dobit od 1,6 milijuna.
Odlični financijski rezultati ove tvrtke kao da potvrđuju čvrste brojke o gospodarskom rastu koje je ovog tjedna objavio DZS. Treba se samo nadati da će tako biti i dalje.
