.webp){kind=icon}
Šok u bankarstvu, stižu tektonske promjene, Nova ljubljanska banka želi preuzeti Addiko Bank. Zašto HNB desetljećima ne pušta NLB u Hrvatsku i hoće li konačno popustiti? Naravno, borba za vlasništvo podigla je vrijednost Addiko Banka, ali i NLB-a. Dok traje bankarska bitka mi kaskamo, a sunce i vjetar su sve važniji u proizvodnji energije u EU. Dodajmo tome kako je Statkraft preuzeo hrvatski portfelj francuskog Neoena u obnovljivim izvorima.
NLB želi preuzeti Addiko Bank
Nova Ljubljanska banka u srijedu je putem Ljubljanske burze objavila namjeru preuzimanja svih dionica Addiko Bank AG, krovne austrijske banke pod čijom kapom posluju Addiko banke u regiji. NLB vlasnicima nudi 20 eura za svaku dionicu Addiko Banka što predstavlja premiju od dvadesetak posto u odnosu na prosječnu cijenu dionice u proteklih šest mjeseci i premiju od pet posto u odnosu na zaključnu cijenu dionice od srijede.
Hrvatska narodna banka u četvrtak je reagirala na potencijalnu mogućnost vlasničkog ulaska Nove Ljubljanske banke na hrvatsko bankovno tržište, no u središnjoj banci su samo naveli kako ne žele komentirati "status pojedinačnih supervizorskih postupaka/procedura".
Objava Nove Ljubljanske banke (NLB) kako ulazi u ring k još dvjema zainteresiranim stranama za vlasništvo u Addiko banci podigla je vrijednost dionica Addika na tržištu. Krovna kompanija Addiko Bank AG izlistana je na burzi u Beču, a nadmetanje između NLB-a i ranijih interesenata, Agri Europe srpskog poduzetnika Miodraga Kostića te Alta Pay grupe Davora Macure, je samo u današnjem trgovanju povisilo cijenu dionice za 5 posto na trenutnih 20 eura, komentira analitički tim Bloomberg Adrije.
Zašto HNB desetljećima ne pušta NLB u Hrvatsku?
Kako bi pojasnili zašto se Hrvatska narodna banka tako strogo postavila prema NLB-u moramo se vratiti čak 30-ak godina u prošlost jer upravo toliko traju pravne peripetije koje korijen vuku iz bivše zajedničke države koja se raspala početkom devedesetih.
Naime, nakon proglašenja neovisnosti Slovenija je donijela više zakona koji su direktno ili indirektno blokirali isplatu devizne štednje klijentima u Hrvatskoj, BiH i S. Makedoniji. Već 1991. Hrvatska preuzima jamstva za devizne knjižice otvorene u Sloveniji, a 1993. sabor donosi zakon o osnivanju fonda za sukcesiju prema kojem se pitanje devizne štednje izvan Slovenije počinje interpretirati kao dio procesa podjele imovine, prava i obveza SFRJ.
Dopunom ustavnog zakona Slovenija potom nacionalizira Ljubljansku banku 1994. i restrukturira je tako što većinu njene imovine prebacuje na novoosnovanu Novu Ljubljansku banku, dok je "stara" Ljubljanska banka zadržala je sve obveze koje se odnose na deviznu štednju položenu u njezinim podružnicama izvan Slovenije.
Kaskamo za EU
Protekloga je mjeseca proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva u Europskoj uniji pala na rekordno niski udio od 23 posto. U usporedbi s travnjem prošle godine to je pad od 24 posto, a vrijednost podatka još je veća ako se zna da je potražnja za električnom energijom bila veća.
Zanimljivo je pogledati i što se protekle godine događalo i kad je riječ o strukturi proizvodnje električne energije u Hrvatskoj. U 2023. hidroenergija je imala udio u proizvodnji od 46,49 posto naspram 38.34 posto godinu ranije. Slijedi plin kao izvor s 22,03 posto što je pad nakon 24,65 posto u 2022. Ugljen je imao doprinos od 7,97 posto nakon 10,96 posto godinu ranije, a ostala fosilna goriva su blago rasla s 0,56 na jedan posto. Udio energije vjetra je blago pao sa 16,01 posto u 2022. na 14,88 posto u 2023. godini, a energije sunca je blago rastao s 1,05 posto na 1,12 posto. Konačno, udio bioenergije, kao što su elektrane na biomasu, pao je sa 7,94 na 6,5 posto.
Statkraft preuzeo hrvatski portfelj Neoena
Norveški Statkraft preuzeo je hrvatski portfelj francuske tvrtke za obnovljive izvore energije Neoen, a sva regulatorna odobrenja već su dobivena. Taj najveći europski proizvođač energije temeljene na obnovljivim izvorima preuzeo je Neoenove projekte u ranoj fazi razvoja koji uključuju vjetroelektrane, solarne elektrane i sustave za skladištenje energije.
Neoen je u Hrvatskoj započeo s poslovanjem 2020. godine, a Statkraft godinu kasnije. Statkraft, inače, ima više od šest tisuća zaposlenih u više od 20 zemalja.
Slijedi...
U petak pak, nakon prvih procjena s početka mjeseca, idu konačni podaci za travanjsku inflaciju u eurozoni i na nacionalnoj ravni.
Svoje će financijsko izvješće za prvi kvartal na kraju tjedna podastrijeti i slovenski Petrol.
