Najsmrtonosniji teroristički napad u Moskvi u više od dva desetljeća natjerao je Rusiju na žalovanje nakon što su vlasti objavile kako je broj poginulih narastao na 133, a spasilačke službe nastavile pretraživati mjesto napada u potrazi za mogućim dodatnim žrtvama.
Predsjednik Vladimir Putin u subotu je u televizijskom obraćanju poručio Rusima kako su službe sigurnosti uhitile četiri osumnjičenika koji su pokušali pobjeći u Ukrajinu. Iako nije ukrajinsku vlast izravno optužio za umiješanost u napad na moskovsku dvoranu Crocus City u petak navečer, Putin je, bez da je pružio ikakav dokaz, rekao da je bio pripremljen "prozor" kako bi ti ljudi mogli prijeći granicu.
Ukrajina je zanijekala bilo kakvu ulogu te je napad prozvala lažnom optužbom Kremlja. Odgovornost za napad preuzela je još ranije Islamska Država u poruci na platformi Telegram gdje je objavila i fotografiju četvorice muškaraca za koje se tvrdi da su bili napadači.
Radi se o najvećem gubitku života zbog terorizma u Moskvi još otkad su čečenski separatisti 2002. godine zarobili taoce u kazalištu Nord-Ost i kad je u akciji spašavanja koja je pošla po krivom poginulo barem 170 ljudi, uključujući desetke napadača. Napad u petak izvršen je nekoliko dana nakon što je Putin učvrstio svoju vlast u Rusiji osvojivši u predsjedničkim izborima peti mandat s 87 posto glasova.
Vlasti su otkazale javne događaje i pooštrile mjere sigurnosti diljem zemlje nakon tragedije koja je narušila iluziju sigurnosti u Moskvi koju je Putin pokušavao stvoriti u proteklih više od dvije godine otkad napao Ukrajinu. Situacija podsjeća na ranije razdoblje tijekom njegovih četvrt stoljeća na vlasti kad su bombaši samoubojice, za koje se većinom sumnjalo da su islamisti iz Rusije ili njoj susjednih država, ubijali desetke ljudi.
Jedini krivac
"ISIS (Islamska Država, op. prev.) je jedini krivac za ovaj napad", poručila je u subotu u izjavi Adrienne Watson, glasnogovornica Nacionalnog vijeća za sigurnost Bijele kuće. "Ukrajina nije bila umiješana ni na koji način", dodala je.
Ponovila je i da su Sjedinjene Američke Države početkom ožujka podijelile informacije s Rusijom "o planiranom terorističkom napadu u Moskvi" i opet ukazala na javno upozorenje američke ambasade u Moskvi objavljeno 7. ožujka.
Putin je izjavio kako su vlasti uhitile sve one izravno upletene u "barbarski" čin napadača koji su automatsko oružje uperili protiv ljudi prisutnih na rock koncertu u kompleksu Crocus City. Proglasio je nedjelju nacionalnim danom žalosti i obećao kako će progoniti bilo koga odgovornog za organizaciju i naređivanje napada.
Četvorica osumnjičenih
Predsjednik je to izjavio nakon što je Savezna služba sigurnosti (FSB) objavila kako su njeni agenti zadržali osumnjičenike u zapadnoruskoj regiji Brjansk koja graniči s Bjelorusijom i Ukrajinom. Napadači su namjeravali prijeći u Ukrajinu gdje su "imali kontakte", objavila je novinska agencija Interfax, pozivajući se na izjave iz FSB-a bez ikakvih dodatnih detalja.
Direktor FSB-a Aleksandar Bortnikov poručio je Putinu kako je zadržano ukupno 11 osoba, uključujući četvoricu osumnjičenih, stoji u subotnjem priopćenju iz Kremlja.
Iz Ruskog istražnog odbora u subotu je objavljeno kako broj poginulih raste jer su spasilačke službe pronašle dodatne žrtve na mjestu napada. Dužnosnici su ranije izjavljivali kako je ozlijeđeno barem 145 ljudi. Požar je zahvatio veliku dvoranu nakon što su se tijekom napada na Crocus City čule eksplozije zbog čega je došlo i do djelomičnog urušavanja stropa.
Gubernator moskovske regije izjavio je kako su spasilačke akcije završile, ali da je potraga još uvijek u tijeku, objavila je kasno u subotu ruska novinska agencija Tass.
Na sastanku s višim dužnosnicima FSB-a u utorak Putin se obrecnuo na "provokativne izjave" zapadnih dužnosnika koji su ranije ovog mjeseca upozoravali na mogući skori teroristički napad. "Sve to sliči na ucjenu i pokušaj zastrašivanja i destabilizacije našeg društva", kazao je predsjednik.
Američka ambasada u Moskvi objavila je na svojim internetskim stranicama 7. ožujka javno upozorenje kako "ekstremisti imaju planove za skori napad na velika okupljanja u Moskvi, uključujući koncerte".
"Sjedinjene Države snažno osuđuju gnjusni teroristički napad u Moskvi", kazala je u subotu glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre. "ISIS je zajednički teroristički neprijatelj kojeg se mora pobijediti svugdje", dodala je.
Iz FSB-a su ranije ovog mjeseca objavili kako su spriječili napad na moskovsku sinagogu kojeg je navodno planirao afganistanski ogranak Islamske Države, objavio je Interfax.
Raniji napadi
Islamističke grupe su i ranije napadale ruske ciljeve optužujući Kremlj za protumuslimansku politiku. Opsada škole u Beslanu na jugu zemlje 2004. godine završila je s više od 330 smrtno stradalih, od kojih su veliki dio bila djeca. Dvostruki samoubilački napad na moskovske stanice podzemne željeznice 2010. godine završio je s barem 40 mrtvih, dok je 16 života, uključujući i napadača, odnio 2017. godine samoubilački bombaški napad u podzemnoj željeznici St. Petersburga.
Moskva je većinom bila sigurna od izravnih posljedica Putinove invazije na Ukrajinu koja je počela u veljači 2022. godine. Njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov je tu invaziju u petak po prvi puta proglasio "ratom". Nakon toga je pokušao ublažiti svoj komentar.
"Očiti put Kremlju za lažne optužbe je da to ima veze s ratom u Ukrajini", izjavio je Charles Lichfield, zamjenik direktora u centru za geoekonomiku Atlantskog vijeća u Washingtonu. "Izravni odgovor bi moglo biti više napada projektilima i bespilotnim letjelicama, ali to su pojačali i prije terorističkih napada", dodao je.
Skretanje krivice
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij optužio je u svojoj redovitoj dnevnoj poruci Putina za "obično skretanje krivice na nekog drugog".
Rusija je u subotu nastavila napadati ciljeve u nekoliko ukrajinskih regija. Četiri ruska projektila i 34 bespilotne letjelice ispaljeni su tijekom noći na Ukrajinu, a protuzračna obrana je u pet regija oborila 31 Shahed letjelicu, stoji u ukrajinskom priopćenju na platformi Telegram.
Moskovske snage su proteklih tjedana pojačale napade projektilima na ukrajinske gradove i infrastrukturu, tijekom čega su smrtno stradali deseci civila. Ranije u petak ujutro, izveden je najveći ovogodišnji napad bespilotnim letjelicama fokusiran na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Istovremeno, Ukrajina je nastavila s kampanjom napada unutar Rusije dok se njene trupe muče na frontu uslijed izostanka vitalne pomoći SAD-a i drugih saveznika. Ukrajinske letjelice napale su tvornice i naftne rafinerije, dok su napadači u graničnim područjima provodili prekogranične racije.
--- U izradi članka sudjelovali Kateryna Chursina i Jordan Fabian.