.webp){kind=icon}
Čak 92,4 posto građana zabrinjava porast cijena, a više od dvije trećine građana u posljednjih je godinu dana iskusilo pad kupovne moći (7,8 postotnih bodova više nego lani), pokazuju to dosad najpesimističniji rezultati Nultog kvadranta, četvrtog godišnjeg istraživanja o stavovima, uvjerenjima, strahovima i očekivanjima hrvatskih građana koje je provela Val grupa.
Izazovnim ekonomskim pitanjima u godini pred nama pridružuju se nova vruća pitanja poput imigranata, čiji dolazak primjećuje više od dvije trećine građana, a podržava svega 23,6 posto njih. Gledajući ususret superizbornoj godini, lako je moguće da će upravo pitanje imigranata, koje je izravno povezano s izrazito lošim demografskim okolnostima u kojima se Hrvatska nalazi, postati jedno od najvažnijih političkih pitanja.
"Najpesimističniji godišnji indeks optimizma, dodatni pad povjerenja u sve sektore koji čine temelj demokratskog društva te sve veća opća zabrinutost građana zahtijevaju od poslovnih i političkih elita manje kompromisa, a više hrabrih iskoraka i bolju komunikaciju", kaže Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica Val grupe.
Čitaj više
Nijemci i dalje pesimistični, inflacija koči poboljšanje ozračja
Kontinuirano visoke stope inflacije koče poboljšanje ozračja među potrošačima.
29.08.2023
Potrošači zbog inflacije tonu u sve veći pesimizam
U odnosu na lipanj 2021. godine, pad je također zabilježen kod sva tri kompozitna pokazatelja.
22.08.2022
Studija: Većina tvrtki smatra da ekonomske prilike nisu lošije od pretpandemijskih
Studija konzultantske kuće Horváth pokazala je da samo pet posto od više od 200 ispitanih izvršnih i financijskih direktora smatra da su gospodarske prilike u 2021. bile gore nego u pretpandemijskom razdoblju.
05.05.2022
De Guindos: Tržišta su možda preoptimistična oko gospodarstva eurozone
Potpredsjednik ECB-a smatra da će svođenje inflacije na dva posto sada biti zahtjevno zbog baznih efekata.
22.11.2023
Krivac za inflaciju
Na porast životnih troškova uvelike je djelovala inflacija, a polovina ispitanika za to krivi državu, dok samo njih 20,5 posto smatra da su odgovorni vanjski faktori poput rata u Ukrajini. Zanimljivo je da od početka 2023. godine nominalne i realne plaće rastu, pa tako i kupovna moć građana, no taj rast u kumulativu još uvijek nije nadomjestio pad kupovne moći u prethodnoj godini. Ako poslodavci zbog nedostatka radne snage nastave s nerealnim povećanjima plaća u 2024. godini, otvara se prostor za novi inflacijski ciklus i ponovno smanjenje kupovne moći, ističu u Val grupi.
A gdje je ESG?
Potrošači slabo percipiraju što kompanije rade u segmentu okolišnog, društvenog i korporativnog upravljanja, što je u velikom nesrazmjeru s time koliko im je je to važno i koliko ih motivira za kupovinu proizvoda i usluga. Tu se posebno ističe načelo brige o zdravlju i sigurnosti zaposlenika, pa tako čak 85 posto potrošača smatra da je prioritet kompanija da brinu o zdravlju i sigurnosti svojih zaposlenika. To je ujedno ključno načelo koje potrošače motivira za kupnju proizvoda i usluga, pokazalo je istraživanje.
Gotovo 70 posto potrošača tvrdi kako je načelo društveno odgovornog poslovanja, koje uključuje brigu kompanija o problemima zajednice, a ne samo o profitu, ključni faktor koji utječe na njihove odluke o kupnji. Taj uvid trebao bi motivirati korporativni sektor da tom pitanju u sljedećoj godini pristupe strateški, osobito jer tek svaki deseti potrošač smatra da kompanije u Hrvatskoj to doista čine.
Bloomberg
Institucije na popravnom
Građani i dalje pokazuju najmanje zadovoljstvo državnim institucijama, sa samo 12,2 posto izrazito ili uglavnom zadovoljnih, a slijede institucije i tvrtke lokalne samouprave te mediji. Svi sektori bilježe pad zadovoljstva, dok najslabiji rezultat imaju osiguravajuća društva, s kojima je zadovoljno svega 23,7 posto građana.
Prisutan je i blagi trend rasta zadovoljstva privatnim zdravstvenim uslugama (48,5 posto), kojima su građani u dvostruko većoj mjeri zadovoljni nego javnim (26,2 posto), ističe se u priopćenju.
Broj građana koji očekuje da će im kvaliteta života biti malo lošija nego sad smanjio se s 28,5 posto na 24,1 posto, što ukazuje na stagnaciju pesimizma, no unatoč tome, optimizam je blago opao. Više građana, njih 35,3 posto, sada vjeruje da će njihova kvaliteta života ostati nepromijenjena, u usporedbi s 29,6 posto iz prošle godine.
Ljudi su najpesimističniji oko gospodarske situacije u zemlji – njih 56,9 posto misli da će ona u narednim godinama biti malo ili puno lošija nego sada, dok je optimizam prisutan kod pitanja na koja sami mogu utjecati, poput poslovnog statusa te ljubavnih i emotivnih odnosa.
"U četiri godine istraživanja, indeks optimizma nam je najpesimističniji dosad, ljude brinu više oko svega, jako osjećaju pad kupovne moći, boje se imigranata, ali su najzabrinutiji za mentalno stanje svoje djece i mladih. Ljudi jednostavno očekuju snažniji i jasniji društveni angažman biznisa i politike, a jedino što vide kao spas jest ulaganje u znanje – svoje i znanje svoje djece", smatra Išek.
Također je istaknula kako rezultati istraživanja nameću tri prioritetna područja koja traže hitno djelovanje: suzbijanje rasta cijena, politiku integracije imigranata koja bi pomirila goruće potrebe tržišta za radnom snagom i kulturni suživot te uspostavljanje podrške za mentalno zdravlja djece i mladih koje čak 85,5 posto građana vidi kao veliki problem koje društvo prioritetno treba rješavati.
