Inflacija kućanstvima u svijetu pojela bilijune, hrvatski novčanici imuni

Prošla godina bila je loša za štediše, globalna financijska imovina privatnih kućanstava smanjila se za 2,7 posto, što je najsnažniji pad od globalne financijske krize iz 2008. godine, stoji u Allianzovu Izvješću o globalnom bogatstvu.

Stope rasta triju glavnih razreda imovine znatno su se razlikovale. Dok su vrijednosni papiri (pad od 7,3 posto) i osiguranje/mirovine (pad od 4,6 posto) zabilježili snažan pad, bankovni depoziti pokazali su snažan rast od šest posto.

Ukupno je izgubljena financijska imovina u vrijednosti od 6,6 bilijuna eura, dok je ukupna financijska imovina na kraju 2022. iznosila 233 bilijuna eura.

Pad je bio najizraženiji u Sjevernoj Americi (za 6,2 posto), a potom u Zapadnoj Europi (za 4,8 posto). S druge strane, u Aziji, s iznimkom Japana, i dalje su zabilježene relativno visoke stope rasta. Kineska financijska imovina također je snažno porasla, bilježeći rast od 6,9 posto. No u usporedbi s prethodnom godinom (rast od 13,3 posto) i dugoročnim prosjekom u posljednjih 20 godina (rast od 15,9 posto), ovo je bio prilično razočaravajući razvoj događaja – opetovani lockdownovi očito su uzeli svoj danak, ističe se u istraživanju u kojem Allianz analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja.

Hrvatska na 36. mjestu u svijetu

Što se Hrvatske tiče, bruto financijska imovina domaćih kućanstava u 2022. porasla je tek za dva posto, što je najsporiji rast u 11 godina.

Dok su vrijednosni papiri pali za 2,1 posto, razred imovine osiguranja/mirovina rastao je, iako vrlo sporo (za 0,6 posto). Bankovni depoziti, s druge strane, zabilježili su snažniji rast, od 4,2 posto, ali to je u usporedbi sa stopom od devet posto u prethodnoj godini. Razlog tome je što je nakon vrhunca izazvanog pandemijom nova štednja pala za više od 50 posto, na 2,7 milijardi eura.

U usporedbi s pretpandemijskom 2019. godinom, financijska imovina je za 20,4 posto veća, ali samo u nominalnom smislu. Prilagođeno inflaciji, povećanje se smanjuje na šest posto u tri godine.

Rast obveza popeo se na 5,5 posto, nakon 4,2 posto u 2021. Međutim, zahvaljujući visokom nominalnom rastu BDP-a udio duga u BDP-u pao je na 32,8 posto, više od 10 postotnih bodova ispod svojeg vrhunca iz 2010.

Neto financijska imovina u konačnici je porasla za oskudnih 0,7 posto, na iznos od 14.330 eura po stanovniku, čime je Hrvatska ostala na 36. mjestu ljestvice najbogatijih zemalja.

Inflacija poremetila planove štedišama

Unatoč velikim gubicima, globalna financijska imovina kućanstava bila je i dalje gotovo 19 posto iznad razine prije pandemije COVID-19 na kraju prošle godine, u nominalnom smislu. Prilagođeno inflaciji, gotovo dvije trećine (nominalnog) rasta bile su žrtve povećanja cijena, smanjujući realni rast na oskudnih 6,6 posto u tri godine.

Dok je većina regija mogla barem zadržati stvarni rast bogatstva, situacija u Zapadnoj Europi bila je drukčija: svaki je nominalni dobitak poništen, realno bogatstvo smanjeno je za 2,6 posto u odnosu na 2019.

"Godinama su se štediše žalile na nulte kamatne stope", rekao je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza. "No pravi neprijatelj štediša je inflacija. I to ne samo od porasta inflacije nakon bolesti COVID-19. U Hrvatskoj, na primjer, imovina po glavi stanovnika porasla je za 450 posto prije inflacije u posljednjih 20 godina. No nakon inflacije porast je manje impresivan – 186 posto. To naglašava potrebu za pametnom štednjom i povećanjem financijske pismenosti. Ali inflaciju je teško pobijediti. Bez određenih poticaja i subvencija za dugoročnu štednju, većina štediša mogla bi imati problema."

Optimistične prognoze

Prosječan rast financijske imovine će u sljedeće tri godine vjerojatno biti između četiri i pet posto.

Nakon pada 2022. godine, globalna financijska imovina bi 2023. trebala nastaviti rasti. Tomu u prilog idu prije svega (dosadašnja) pozitivna kretanja na burzama. U Allianzu očekuju da će se globalna financijska imovina povećati za oko šest posto, a s obzirom na globalnu stopu inflacije od oko šest posto u 2023. godini, ističu kako bi štediše trebale biti pošteđene još jedne godine stvarnih gubitaka na svojoj financijskoj imovini.

"Međutim, srednjoročni izgledi prilično su podijeljeni", rekla je Patricia Pelayo Romero, suautorica izvješća. "Neće biti novčanih ili ekonomskih ohrabrenja. Prosječan rast financijske imovine vjerojatno će biti između četiri posto i pet posto u sljedeće tri godine, pod pretpostavkom prosječnih prinosa na burzi. Ali poput vremena, koje postaje sve ekstremnije zbog klimatskih promjena, očekuje se više tržišnih promjena u novom geopolitičkom i gospodarskom okružju. 'Normalne' godine mogle bi postati iznimka."

Stezanje remena

Zaokret u kamatnim stopama jasno se osjetio i kad je riječ o pasivi bilance privatnih kućanstava. Nakon što je globalni privatni dug porastao za 7,8 posto u 2021. godini, rast je prošle godine znatno oslabio, na 5,7 posto. Najveći pad zabilježen je u Kini: prošlogodišnji rast duga od 5,4 posto bio je najniži zabilježeni. Općenito, globalne obveze kućanstava iznosile su 55,8 milijardi eura na kraju 2022.

Kako se jaz između duga i gospodarskog rasta povećao na 3,9 postotnih bodova, globalni omjer duga i BDP-a (obveze kao postotak BDP-a) znatno je pao, za više od dva postotna boda, na 66,1 posto u 2022. To znači da je globalni omjer duga privatnih kućanstava ponovno na približno istoj razini kao što je bio na početku tisućljeća. Međutim, došlo je do velikih pomaka na karti svjetskog duga. Prvo i najvažnije, stabilnost karakterizira razvoj u naprednim gospodarstvima. S druge strane, većina tržišta u nastajanju doživjela je nagli porast udjela duga u posljednja dva desetljeća. Kina je na vrhu popisa, s omjerom koji se više nego utrostručio na solidnih 61 posto, zaključuju iz Allianza.