Zorić: Standard se neće poboljšati zamjenom valute, već reformama

Hrvatska je jučer dobila konačnu potvrdu ulaska u europodručje, čime postaje njegova dvadeseta zemlja članica. To je izazvalo brojne komentare i reakcije, na HRT-u su svoja mišljena sučelili sindikalist Vilim Ribić, ekonomistica Marijana Ivanov i Damir Zorić iz HUP-a.

Vilim Ribić, glavni tajnik Sindikata znanosti i predstavnik sindikata u Nacionalnom vijeću za uvođenje eura, rekao je da u Hrvatskoj nije provedena korektna javna rasprava te da su u svim medijima bili pozivani samo istomišljenici, dok postoji ogroman broj stručnih ljudi s rezervama i skepsama. Ribić smatra da je bilo potrebno provesti i referendum.

"Gubitak monetarnog suvereniteta nije problem u ekonomskom smislu pod uvjetom da imate institucije koje prate zajedničku valutu. U Europskoj uniji toga nema. Ne samo da Hrvatska nije spremna za ulazak u eurozonu, već eurozona nije spremna za zemlje poput Hrvatske", rekao je.

Priznaje da ne treba zanemariti političku funkciju ulaska, no smatra kako ovakav ulazak u eurozonu nije ekonomski opravdan u ovom trenutku te da je preuranjen.

Nema straha

Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu smatra da nema razloga za pretjerani strah od eura. "Nikome nije toliko loše krenulo zbog eura, nego se najčešće poklopilo puno loših scenarija", objasnila je.

Napomenula je i da je, i kad je euro prvi put uveden u stare članice, inflacija bila u uzlaznoj fazi, iako ne ovakvog intenziteta kao danas. Ivanov smatra da će 1. siječnja, kad Hrvatska uvede euro, inflacija vjerojatno još uvijek biti visoka.

"Češka, Poljska i Mađarska imaju koristi od toga da ne uvedu euro zato što vode aktivnu monetarnu politiku, dok Hrvatska jednostavno ima puno više koristi od uvođenja eura", objasnila je.

Screenshot HRT

 

Realan tečaj

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić kaže kako je tečaj od 7,53 za jedan euro realan i sad tu negdje te da je prirodno došao na svoju razinu.

"Volimo razgovarati o stvarima koje su davno prije odlučene. Nažalost, o ovim stvarima trebalo je pričati 2013., trebalo je pričati 2017., možda se moglo pričati još 2020.", rekao je. "Donesen je čitav niz ozbiljnih odluka i povratka više nema."

"Već sada smo visokoeurizirani ali i mentalno eurizirani – kupujemo kruh, mlijeko i pivo za kune, ali razmišljamo u eurima kad kupujemo ili prodajemo auto ili stan" objasnio je.

Standard

U daljnjoj raspravi, Ribić je napomenuo kako je eurofil te da ne zagovara izlazak iz EU-a, već jači EU koji može svim zemljama, pa i siromašnima, osigurati jednu vrstu sigurnosti. Naveo je kako veliki broj radno sposobnog stanovništva napušta zemlje poput Rumunjske, Hrvatske, Grčke i Bugarske. "Sve te zemlje imaju isti problem zbog toga što eurozona nije dovršena", poručio je Ribić.

"Do poboljšanja u standardu neće doći samom zamjenom valute, nego može doći samo onim reformama koje prizivamo, priželjkujemo, investicijama, više rada, više radnih mjesta – tada će taj euro pokazati svoju punu snagu. Ako to ne budemo provodili, možemo uvesti koju god hoćete valutu – bit će isto", zaključio je Zorić.

Ivanov je rekla kako Hrvatska nikad neće imati životni standard kao najbogatije članice Europske unije, odnosno eurozone.

"Nećemo ako uđemo u zajedničku valutu u kojoj se specifična situacija Hrvatske ne može i neće respektirati", nadovezao se Ribić, poručujući kako je zadatak politike da država dostigne standard zapadnih europskih zemalja.

Opstanak eura

Komentirajući značajno približavanje vrijednosti eura i dolara, Ivanov je rekla kako nema garancije da će projekt eura opstati.

"Kroz povijest niti jedna monetarna unija nije opstala, tako da nije isključeno i da ova monetarna unija propadne. Ali neće propasti zbog ekonomskih, nego zbog političkih razloga", rekla je Ivanov.

Poručila je i kako je emotivno vezana za kunu te da joj je izuzetno žao što ćemo ostati bez nje, ali da ekonomski gledano nema mjesta emocijama.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar