Svijet i dalje napeto prati razvoj situacije u Izraelu gdje tenzije između Izraela i Hamasa ne popuštaju, a u pokušaju smirivanja situacije regiju će posjetiti i američki predsjednik Joe Biden koji bi se trebao sastati i s izraelskim i s arapskim čelnicima. Istovremeno, informatičari upozoravaju da umjetna inteligencija, od čijeg se korištenja strepi upravo zbog budućih ratnih sukoba, ipak nije toliko loša kako se možda sada strahuje.
I dok u jednom dijelu svijeta uz tragičan gubitak ljudskih života stradava i infrastruktura, u Hrvatskoj se ona obnavlja i gradi što pokazuje niz vrijednih projekata na gradnji novih cesta i željezničke pruge vrijednih više stotina milijuna eura. Analitičari Bloomberg Adrije su ovih dana upozorili kako bi infrastrukturni projekti mogli i dalje ostati jedan od glavnih pokretača građevinarstva u regiji upravo zato jer države nešto lakše podnose teret investicija s visokim kamatnim stopama za koje se u monetarnim krugovima i dalje ne očekuje da će skoro padati.
Biden na Bliskom Istoku
Napetost na Bliskom Istoku ne popušta. Iz Hamasa su priopćili kako su raketama napali Jeruzalem i Tel Aviv, a niz svjetskih čelnika poziva na formiranje humanitarnog koridora za Pojas Gaze gdje se oko dva milijuna ljudi nalazi u sve težim uvjetima. Američki predsjednik Joe Biden odlučio je posjetiti regiju. Sastat će se s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, ali i s jordanskim kraljem Abdulahom II, egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom al-Sisijem, te predsjednikom Palestinske nacionalne uprave Mahmudom Abbasom.
Mada su posljednjih dana vijesti iz Bliskog Istoka zasjenile situaciju u Ukrajini, niti tamo nema smirivanja situacije. Ruski predsjednik Vladimir Putin je podršku za svoju invaziju odlučio potražiti u Kini. Kineski mediji su javili da je Putin stigao u Peking na forum kineske gospodarsko-političke inicijative Pojas i put, a ruski mediji najavljuju da će se u srijedu sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.
UI na lošem glasu
I dok prirodna inteligencija očito nije dovoljna kako bi se nesuglasice među narodima ili u političkim konfliktima riješile mirnim putem, umjetna inteligencija je također, posebno zbog njenog potencijalnog korištenja upravo u ratnim sukobima, došla na zao glas. Ovih je dana na konferenciji Game Changer zaključeno da iako se tu tehnologiju prikazuje kao babarogu koju hitno treba obuzdati, i to još od doba kada je bila samo na razini ideje, njezini su utjecaji blagotvorni za gospodarstvo.
"Umjetna inteligencija ima malo nesreću što je bila toliko opjevana u znanstvenoj-fantastici i prije no što je postala mainstream. Podsjetimo, u SF filmovima kao što su Terminator, 2001: Odiseja u svemiru ili serijama kao što je Black Mirror imala je negativnu konotaciju. Ono što je tamo bilo moguće samo u teoriji, sada se počelo primjenjivati u praksi i ne samo to, već je napravljen kvantni skok u shvaćanju gdje se sve ta tehnologija može koristiti", kazala je Hajdi Ćenan, suosnivačica UI startupa airt.
Veliki infrastrukturni projekti
Analitičari Bloomberg Adrije su u svojoj najnovijoj analizi građevinske industrije predvidjeli da bi u regiji moglo doći do djelomičnog repozicioniranja investicija i radnika iz stanogradnje u niskogradnju. A da se na niskogradnji već poprilično radi pokazuje i popis najvećih infrastrukturnih projekata koji su u tijeku u Hrvatskoj.
Na Istarskom ipsilonu se gradi osam kilometara ceste vrijednih 400 milijuna eura od čega najveći dio otpada na drugu cijev tunela Učka. Kod Splita se nastavlja graditi obilaznica koja bi u konačnici trebala povezivati Solin i Omiš, a na sjeveru Hrvatske jedan od najbitnijih projekata je 350 milijuna eura vrijedna izgradnja četrdesetak kilometara željezničke pruge od Križevaca kroz Koprivnicu do državne granice s Mađarskom.
Visoke kamate
Mada inflacijski pritisci u dobrom dijelu svijeta popuštaju iz monetarnih krugova stižu signali da još uvijek ne treba očekivati ikakvo bitnije rezanje referentnih kamatnih stopa bilo u eurozoni ili SAD-u. Američka ministrica financija Janet Yellen izjavila je da bi više kamatne stope mogle trajati neko vrijeme, a ekonomisti u anketi Bloomberga ne misle da bi se Europska središnja banka mogla odlučiti na potez smanjenja kamatne stope prije rujna iduće godine.
U ranijoj anketi su smatrali da bi se rezanje kamatne stope moglo dogoditi već u ožujku, no po njima taj je trenutak odgođen za nekoliko mjeseci što će investitori željni lakših uvjeta za rast ekonomija sigurno smatrati predugim. Ne pokažu li se neki ozbiljniji znakovi koji bi signalizirali oštriju recesiju i eventualno natjerali kreatore monetarnih politika na promjenu mišljenja, tvrtke i građani će još dosta dugo dizati kredite po oštrijim uvjetima.
Brojke i kongresi
U ponedjeljak su objavljeni najnoviji službeni podaci o kretanju inflacije i broju izdanih građevinskih dozvola u Hrvatskoj. Stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u rujnu je bila 7,4 posto, dok je broj izdanih građevinskih dozvola u kolovozu bio tridesetak posto viši nego u istom lanjskom mjesecu. Utorak bi trebao donijeti objavu vrijednosti njemačkog ZEW indeksa koji pokazuje razinu povjerenja u tamošnju ekonomiju odnosno daje dodatnu informaciju o mogućem budućem kretanju najvećeg europskog gospodarstva.
Od događaja u Hrvatskoj vrijedi izdvojiti 12. međunarodni kongres slastičarstva, sladoledarstva i konditorstva Interslast koji se održava u Termama Tuhelj s temom izvornih slastičarskih proizvoda u svijetu. Tvrtka Nano Energies pozvala je novinare na druženje na kojem će se govoriti o fleksibilizaciji energetskog tržišta, a Hrvatska stručna udruga za plin održava sjednicu svoje Skupštine na kojoj se očekuje i rasprava o aktualnoj problematici tržišta plina.