.webp){kind=icon}
Nakon snažnog rasta posljednjih godina, cijene nekretnina u Adria regiji bi iduće godine mogle pasti i za više od deset posto, a to će pratiti i promjena u fokusu poslovanju građevinara. U analizi građevinskog sektora, analitički tim Bloomberg Adrije napominje kako za nekretnine očekuje "manju korekciju cijena do kraja godine, praćenu primjetnom korekcijom od 10 posto ili više u 2024. godini kako se tržište smiruje i visoka osnova iz prethodnih godina dolazi do izražaja".
Ostvari li se takav pad, mogao bi malo razveseliti kupce, ali i oneraspoložiti investitore, prodavače i građevinare koji će se istovremeno okrenuti gradnji infrastrukture umjesto stanova, primjećuju naši analitičari u analizi koju u cijelosti možete pročitati OVDJE.
U posljednjih deset godina građevinska aktivnost u Adria regiji povećala je svoj udio u dodanoj vrijednosti. U odnosu na europski prosjek, Adria regija od 2019. bilježi veći doprinos bruto domaćem proizvodu (BDP), što znači da udio bruto profita poduzeća koja dolaze iz građevinske industrije raste. Građevinarstvo je u tom razdoblju raslo na dva načina – kroz privatna ulaganja u nekretnine i infrastrukturna ulaganja podržana državnim i vanjskim financiranjem (uglavnom fondovima Europske unije), objašnjava naš analitički tim.
Fokus samo na prošlu godinu pokazuje da su trendovi u pojedinim državama lani bili raznoliki. Tako je građevinska aktivnost u Sloveniji zabilježila najjači oporavak – porast od čak 22 posto i to uglavnom zbog rasta aktivnosti na izgradnji stambenih zgrada. I u Hrvatskoj je nastavljen pozitivan trend rastom od četiri posto na godišnjem nivou. S druge strane, u ostatku regije građevina je posustala, i to uz godišnji pad od 12 posto u Sjevernoj Makedoniji, od 10 posto u Srbiji te od jedan posto u Bosni i Hercegovini.
Plaće u građevinskom sektoru, s izuzetkom Srbije, rasle su brže od ukupnih plaća, što je rezultiralo u povećanju troškova za građevinare. Ipak, dohoci su u tom sektoru i dalje ispod prosjeka. "Spajanjem nedostatka radne snage i relativno niskih dohodaka, vidimo prostor za daljnje pritiske na troškove rada. To je posebno izraženo s obzirom na to da ti radnici imaju visoku mobilnost, što predstavlja rizik od odljeva ako radni uvjeti nisu zadovoljavajući, s obzirom na snažnu potražnju iz zemalja EU-a", navode analitičari Bloomberg Adrije.
Druga značajna komponenta za troškove građevinskih kompanija bile su cijene sirovina. Cijene većine materijala povezanih s građevinom (bitumen, bakar, čelik, drvo) pale su na kraju 2022. unatoč značajnoj volatilnosti tijekom godine. "Cijene bitumena zadržale su višu prosječnu razinu u 2022. godini u usporedbi s prethodnom godinom, povećavajući materijalne troškove za građevinski sektor. Cijene ostalih razmatranih materijala su u 2022. niže u odnosu na 2021. godinu, što u prosjeku smanjuje pritisak na troškove", ističu analitičari.
Prošla je godina tako bila prilično izazovna za građevinske kompanije. Zbog makroekonomskih uvjeta, ali i drugih poslovnih aktivnosti došlo je do pada marži i kod kompanija iz stanogradnje i kod onih iz niskogradnje. Uz to, pogoršali su se i neki drugi pokazatelji poslovanja. Prije toga, nakon krize u pandemijskoj 2020. godini, do oporavka građevinarstva u Adria regiji došlo je već 2021. godine, s time da su snažniji oporavak imale zemlje s relativno višim prihodima, odražavajući jače investicije u 2021. godini.
Urbanizacija dovodi do potrebe za širenjem gradova, stvarajući potrebu za novom infrastrukturom i stanovima. Za kompanije iz niskogradnje to je pozitivno jer profitiraju zahvaljujući izvođenju poslova s javnim poduzećima za obnovu i izgradnju cesta i pristupnih cesta do već izgrađenih infrastrukturnih objekata. Tvrtke iz stanogradnje su pak nešto izloženije riziku ovisnosti o podizvođačima kako bi završile projekte od svojih kolega iz niskogradnje, tumače naši analitičari.
Ipak, unatoč povećanju prodaje, profitabilnost mjerena EBIT maržom se i dalje kreće u srednjem jednoznamenkastom području, i to uslijed poteškoća izazvanih ratom u Ukrajini. Mada građevinska aktivnost nije zastajala, pogodili su je problemi u lancu snabdijevanja praćeni rastom cijena energije, rada i materijala.
"Kao sredstvo zaštite u svjetlu skupljih materijala, kompanije u građevinskoj industriji povećale su zalihe kako bi osigurale operativni kontinuitet i izbjegle dodatne pritiske troškova ako materijali postanu još skuplji. Potreba za većim zalihama rezultat je pozitivnih stopa rasta prodaje s jedne strane", navode analitičari.
Očekivani pad u cijenama nekretnina, koje su u regiji naglo rasle posljednjih godina "potaknute jeftinim kreditima, dobrim dinamikama tržišta rada i koncentracijom ulaganja (…) u nekretnine", ipak bi mogao donijeti promjenu dinamike unutar same građevinske industrije.
Za početak, nastavit će se pritisci na troškove rada zbog povećane potražnje za projektima niskogradnje. Najavljeni projekti iz tog segmenta intenzivni su i zahtijevat će više radne snage. Tu će potrebu kompanije dijelom zadovoljiti "uvozom" stranih radnika – pri čemu će ne samo braniti svoju profitabilnost nego i osiguravati operativnu provedbu projekata. Dio potrebne radne snage bit će angažiran iz sektora stanogradnje, budući da cijene stanova ostaju visoke, što smanjuje potražnju u tom dijelu građevinske industrije.
"Očekujemo nastavak niže aktivnosti u izgradnji zgrada, što će potaknuti građevinsku industriju da se više oslanja na projekte niskogradnje u bliskoj budućnosti. Niskogradnja je manje podložna fluktuacijama kamatnih stopa jer projekte financiraju vlade ili se financiraju kroz fondove Europske unije. Pritisak cijena materijala, poremećaja u lancima snabdijevanja i nedostatka radne snage rezultirat će povećanim rizikom za kvalitetu građevinskih radova i nastaviti rezultirati gubicima prihoda, narušavanjem ugleda te potencijalnim kaznama regulatornih tijela", upozoravaju analitičari Bloomberg Adrije.
