Jedna od najstarijih i najprepoznatljivijih obilježja pariškog horizonta ponovno će se uzdići.
Zvonik Notre-Dame de Parisa, koji je izgorio i dramatično se srušio tijekom velikog požara 2019. godine, trenutno se obnavlja. To predstavlja simboličnu prekretnicu u gotovo 900 milijuna dolara vrijednom projektu obnove te gotičke katedrale koji se napokon bliži kraju.
Unatoč nizu velikih poteškoća u tom projektu koji je bez presedana i po opsegu i po dizajnu, ponovno otvaranje najposjećenijeg zdanja u Europi koje je prije požara privlačilo oko 12 milijuna posjetitelja godišnje, planirano je za 8. prosinca 2024. godine. To znači da se neće uspjeti otvoriti uoči Olimpijskih igara 2024. godine u Parizu, kako je priželjkivao tamošnji predsjednik Emmanuel Macron.
Čitaj više
Dom Sergea Gainsbourga u Parizu otvoren je za javnost
Sam muzej dom je za predmete, umjetnička djela, namještaj, fotografije, dokumente i odjeću koja je pripadala umjetniku.
30.09.2023
Hrvati godišnje doniraju 70 milijuna eura u dobrotvorne svrhe
Hrvatska ima potencijal za značajno povećanje društvenog utjecaja.
28.09.2023
Može li se u Parizu popiti kava za jedan euro?
U samo 10 godina broj kafića koji nude kavu po pristupačnoj cijeni je više nego prepolovljen.
06.08.2023
Kuća priča u Parizu potiče ljubav prema čitanju od malih nogu
Prostor od 130 četvornih metara ujedinjuje književnost i igru kako bi djeca razvila ljubav prema čitanju.
25.07.2023
Do kraja ove godine, ako sve bude išlo prema planu, bit će dovršena jedna od najvažnijih faza obnove zgrade – postavljanje okvira od čvrstog hrastova drveta za visoki zvonik. Radi se o preciznoj izvedbi koja kombinira moderne i srednjovjekovne građevinske metode, a ključna je za obnovu jednog od najvažnijih centara katolicizma u Francuskoj.
"Sada smo uvjereni da možemo isporučiti projekt na vrijeme", kaže Philippe Jost, novi direktor organizacije Rebâtir Notre-Dame de Paris koja nadgleda projekt. "Ali znamo da će stvari poći po zlu. To je svakodnevna borba."
Požar koji je uništio dio Notre-Dame de Parisa u noći 15. travnja 2019. godine šokirao je Francusku i privukao pozornost gledatelja diljem svijeta. Macron je obećao obnovu 860-godišnje državne katedrale posvećene Gospi koristeći donacije koje su pristizale, uključujući i one od nekih od najbogatijih građana zemlje. Obnova je testirala lokalno umijeće i pružila smjernice koje bi mogle duboko promijeniti filantropsku tradiciju zemlje.
Iako su povijesni značaj i globalna slava katedrale privlačili pažnju javnost tijekom tog pothvata, veliki financijski doprinosi od moćnih milijardera, međunarodnih donatora i korporacija zapravo su zakomplicirali upravljanje tim ogromnim zadatkom.
Donatorski odbor od 21 člana nadgledao je radove i uključivao predstavnike Bernarda Arnaulta, drugog najbogatijeg čovjeka na svijetu i vlasnika luksuznog carstva LVMH, Françoise Bettencourt Meyers, nasljednicu bogatstva L'Oréala i najbogatiju ženu, Françoisa Pinaulta, osnivača Keringa, te izvršne direktore velikih francuskih kompanija poput naftnog giganta TotalEnergies, Sanofi i BNP Paribas. Za stolom su također sjedili šefovi različitih dobrotvornih organizacija, uključujući Friends of Notre-Dame de Paris, koja je dosad donirala više od 21 milijun dolara, većinom od američkih donatora.
Obnova Notre-Dame nije prošla bez kontroverzi. Na početku je postojao snažan otpor od arhitekata, megadonatora i zakonodavaca prema Macronovu pozivu za kreativnim, suvremenim dizajnom novog zvonika. Bio je prisiljen povući se, a zvonik u nastajanju je precizna rekreacija verzije iz 1859. godine koju je izradio Eugène Viollet-le-Duc, a koja je zamijenila originalni gotički zvonik. Unutar katedrale, prozori od obojenog stakla očišćeni su i osvježeni bojama kao dio restauracije koja se također pozabavila skulpturama zida iz 14. stoljeća.
"Dodat ćemo malo sjaja", rekao je pozlaćivač nanoseći zlatne listiće na neke umjetnine na javnom događaju u rujnu koji je bio namijenjen predstavljanju lokalnih obrtnika koji rade na lokaciji.
Kašnjenja su također nastala zbog dugotrajnog čišćenja olovnih ostataka iz požara koji su predstavljali rizik od trovanja te odluke o provođenju arheološkog iskopavanja unutar katedrale. Radovi su bili obustavljeni u kolovozu jer je direktor projekta general Jean-Louis Georgelin poginuo u nesreći tijekom planinarenja. Također je produljen vremenski okvir.
Ponovno otvaranje katedrale krajem 2024. označit će skori završetak unutarnjih radova, ali skele će ostati izvana i obnova u okolici se očekuje do 2028. godine.
Iza kulisa, francuski nacionalni revizor Cour des comptes je odmah nakon požara počeo nadgledati obnovu i praćenje prikupljenih 846 milijuna eura, što je rekord za francusku filantropiju i odražava doprinose od 340 tisuća donatora iz 150 zemalja. Sud je dosad objavio dva sveobuhvatna izvješća koja su otkrila neke napetosti.
Na početku, korištenje sredstava "nije bilo dovoljno transparentno" i organizatori nisu uspostavili proračun i odgovarajuće kontrole. Prošlo je više od godinu dana prije nego što su odbori sazvani kako bi nadgledali radove i donacije.
Propusti su prijetili "narušavanju povjerenja javnosti", upozorio je revizor. Također je opisao pokušaje donatora da se miješaju u donošenje odluka i unajmljuju vanjske stručnjake za smanjenje troškova. U intervjuu je Jost rekao da su neke od tih kritika riješene te da su odnosi s donatorima dobri.
Neriješeno je što učiniti s vjerojatnim viškom sredstava. Trošak zaštite katedrale nakon požara i popravka štete iznosit će otprilike 700 milijuna eura, postavljajući pitanje unutar odbora donatora o tome mogu li se doprinosi koristiti za preostale radove koji se procjenjuju na dodatnih 170 milijuna eura, a uključuju opsežne vanjske popravke.
Istraga o uzroku požara još uvijek traje, iako se gotovo sigurno isključuje mogućnost da je podmetnut. Umjesto toga, izvješća ukazuju na izrazito neprikladne sigurnosne mjere u katedrali i vjerojatnost da su iskre na krovu, možda uzrokovane nepažnjom izvođača radova, brzo izazvale požar koji je u potkrovlju zahvatio drvene grede iz 13. stoljeća, poznate kao "šuma". Nakon požara, isti izvođači su brzo ponovno angažirani za obnovu, a timu je dodano još više izvođača, kako je rekao revizor, proširujući tim na otprilike 100 tvrtki i 500 radnika.
Vlasti obećavaju da 14 milijuna posjetitelja, za koje se očekuje da će pohrliti u katedralu u prvoj godini nakon otvaranja, neće morati strahovati za sigurnost. Tijekom Olimpijade, budući da će zgrada još uvijek biti zatvorena i djelomično prekrivena skelama, posjetitelji će moći vidjeti izložbu virtualne stvarnosti o projektu i izložbu fotografija usmjerenu na tijek umjetničkog rada.
Za Philippa Villeneuvea, glavnog arhitekta Notre-Damea, protekle su godine bile izuzetno zadovoljavajuće i ponekad bolno frustrirajuće.
"Živimo u društvu koje se boji svega", kaže. "Jako smo se udaljili od smjelosti obrtnika koji su stoljećima gradili takve crkve bez inženjera, nadzornih odbora i osiguravajućih društava. Ne možemo više raditi neke stvari koje su oni radili, i to mi je žao."
Odluka da se masivni luster koji je u gotičkom stilu dizajnirao Viollet-le-Duc ne vrati ostaje njegovo najveće razočaranje. "Želio sam potpunu obnovu", kaže Villeneuve. "Kler je odlučio drugačije i ne razumijem zašto. Zbog toga se najviše kajem." (Svjetiljnjak se sada nalazi u bazilici Saint-Denis.)