Premda se glavne svjetske središnje banke izrazito trude pokazati da inflacija nije nepremostivi bauk i da će polako stvari doći na svoje mjesto i postati priuštive, iz prikrajka vreba novi problem koji bi ta htjenja mogao lako baciti u vjetar.
Naime, cijene sirove nafte od svibnja su porasle 25 posto i još pri tome se svijet muči proizvesti dovoljne količine dizela pred zimsku sezonu.
Kako navodi OECD, rast cijena nafte više problema može stvoriti Europi no SAD-u, budući da je Europska unija veliki uvoznik energije. Drugim riječima, javlja se novi izazov koji prijeti dodatnim potiskivanjem perspektiva rasta i produljenim inflacijskim pritiscima.
Očito je i odluka Feda o kamatnoj stopi u skladu s takvim pogledom na stvari budući da su američki središnji bankari odlučili zadržati kamatnu stopu na razini između 5,25 i 5,5 posto.
Vlada je prošli tjedan intervenirala kako bi građani i gospodarstvo mogli nastaviti živjeti s osjećajem da stvari oko cijena i inflacije nisu tako dramatične kao što, primjerice, pokazuje podatak da su prosječne plaće u srpnju niže nego u lipnju. Istodobno, u Hrvatskoj je inflacija u kolovozu ponovno ubrzala na godišnjih 8,4 posto, što našu državu uz Slovačku svrstava među zemlje eurozone s najvećom stopom godišnjeg rasta cijena.
Navodno bi do kraja godine inflacija trebala usporiti kao što se to događa na razini eurozone, gdje je u kolovozu godišnja stopa bila 5,2 posto.
Tome u prilog ide podatak da je potrošačka košarica jeftinija 10 posto nego krajem 2022. godine.
Ipak, postavlja se pitanje ugrožava li Vlada tržišnu utakmicu svojim ograničavanjem cijena 30 proizvoda, no u tome se Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ne vidi nadležnom dati ocjenu jer se radi o posebnom propisu.
Ekonomski analitičar Andrej Grubišić, pak, je jasan. On smatra da trgovački lanci nisu krivi za rast cijena i da zamrzavanje nije rješenje.
Koliko dugo će nas inflacija mučiti tek trebamo doznati, no ono što je sigurno je da možemo pokušati naći povoljne artikle u prvoj smart prodavaonici u Hrvatskoj, bez trgovaca, ali sa 150 kamera.
Ima i vijesti zbog kojih ne treba čupati kosu. Naime, farmaceutske tvrtke u Adria regiji prošle su godine poslovale jako dobro. One najveće ostvarile su kumulativnu prodaju od 5,44 milijarde eura, a to je povećanje od 14 posto u odnosu na godinu ranije.
Nikoga ne iznenađuje da je među hrvatskim tvrtkama predvodnica Pliva. Ona je u 2022. imala prihode od 665 milijuna eura uz dobit od 122 milijuna.
U gospodarstvu koje se vrti oko turizma i trgovine, čovjek se nekada iznenadi kako Hrvati mogu biti i vrlo inovativni.
Tako tvrtka Indeloop, iz sastava DOK-ING grupe, radi na novom načinu proizvodnje zelenog vodika. Riječ je o termolizi, a ne o elektrolizi. Uz Dolinu vodika Sjeverni Jadran to je glavni adut koji može Hrvatsku lansirati među vidljive igrače u obnovljivom vodiku u Europskoj uniji, pa i šire od toga. Nadajmo se da će tu stvari ići lakše no što je bio slučaj s razvojem projekata na sunce i vjetar, gdje nam treba podosta godina da posložimo stvari slamajući birokratske komplikacije.
Dobro se možda piše i hrvatskim start-up tvrtkama.
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a potpisalo je ugovor kojim se start-up tvrtkama na raspolaganje stavlja 80 milijuna eura kroz pokretanje novog "fonda rizičnog kapitala" u što su uključeni Europska investicijska banka i Europski investicijski fond.