.webp){kind=icon}
Farmaceutske kompanije u Adria regiji lani su, usprkos nestašicama lijekova, poteškoćama u dobavljačkim lancima i napetostima u istočnoj Europi, imale još jednu sjajnu godinu. One najveće, s prihodima višim od 80 milijuna eura, zajedno su ostvarile kumulativnu prodaju u visini 5,44 milijarde eura, što predstavlja povećanje od 14 posto u odnosu na godinu prije.
No, Rusija, kao jedno od najvažnijih izvoznih tržišta i dalje ostaje otvorena rana, pokazuje najnovija analiza Bloomberg Adrije koju cijelu možete pogledati ovdje.
Od hrvatskih kompanija analiza pokriva Belupo, Hospiru, JGL i Plivu. Slovenski predstavnici, i daleko najjači igrači u regiji, su Krka i Lek. U Srbiji glavnu riječ vode Hemofarm i Galenika, u Bosni i Hercegovini je to Bosnalijek, a u Sjevernoj Makedoniji najjači je Alkaloid.
Čitaj više
PharmaS preuzeo španjolsku farmaceutsku kompaniju Mabo Farma
Preuzimanje Mabo Farma otvara vrata španjolskog tržišta.
11.09.2023
U Hrvatskoj svaki treći dan s tržišta nestane jedan lijek, EU traži terapiju
Konsolidacija i pritisak na cijene utječu na sigurnost opskrbe generičkim lijekovima u EU-u.
21.06.2023
Nestašice lijekova novo su normalno, a problem bi mogao postati i mnogo veći
Do svega je došlo zbog produženih problema globalne opskrbe tijekom pandemije i krize izazvane sukobom u Ukrajini.
10.02.2023
Ne iznenađuje da se Hospira može pohvaliti najvišim maržama. Kao dio kompanije Pfizer, Hospira je specijalizirana za proizvodnju patentiranih farmaceutskih proizvoda što joj omogućava diktiranje cijena za svoje proizvode. S druge strane, Bosnalijek je u 2022. ostvario najveći rast prodaje i to od 32 posto. Ovaj značajan rast prvenstveno se pripisuje rastućoj prodaji na ruskom tržištu.
Međutim, Krka i Pliva su, prema analizi, kompanije s najboljim učinkom među proizvođačima generičkih lijekova i po marži i po povratu na kapital.
Kad su u pitanju zalihe, farmaceutske kompanije u Adria regiji imaju izrazito visoke razine zaliha, u prosjeku 258 dana, što postavlja pitanja oko njihove efikasnosti u upravljanju zalihama. Složeni lanac nabave podrazumijeva dugo vrijeme isporuke zbog međunarodnih uvozno-izvoznih procesa, a farmaceutski proizvodi često uključuju kvarljivu robu s kratkim rokom trajanja, što dovodi do značajnih otpisa.
Međutim, visoke bruto marže farmaceutskog sektora omogućavaju kompanijama da se izbore s ovim izazovima, što rezultira zadovoljavajućom razinom neto radnog kapitala u usporedbi s prihodima od prodaje, kažu naši analitičari. Ima i onih koji nadmašuju prosjek, poput Bosnalijeka i Hemofarma, što se djelomično može objasniti značajnim udjelom domaće prodaje, ali koja opet dovodi do problema u naplati potraživanja.
Za farmaceutsku industriju u regiji pozitivno je to što je rast cijena njihovih proizvoda bio niži od opće inflacije što je jamčilo barem kakvo takvo održavanje potražnje. Ukupna inflacija u 2022. godini nadmašila je inflaciju farmaceutskih proizvoda širom Adria regije, što je posljedica malog udjela farmaceutskih proizvoda u potrošačkoj košarici, zajedno s vladinim ograničenjima cijena lijekova i konkurentnijom javnom nabavom, pokazuje analiza.
Slovenija lider
I opći rast prosječnih plaća bio je viši od porasta plaća samo u farmaceutskoj industriji. Slovenija se tu izdvaja, jer je tamo rast dohodaka u ovom sektoru nadmašio prosječni porast plaća za 4,5 postotna poena. Za takav razvoj događaja zaslužne su najveće farmaceutske kompanije Lek i Krka koje zapošljavaju oko 1,2 posto radno sposobnog stanovništva zemlje, pa zaposleni imaju veću pregovaračku moć, dodaje se u analizi.
Slovenija se u regiji ističe kao farmaceutski lider, pošto je 28 posto izvoza te države vezano za farmaceutske proizvode, a uglavnom izvozi u Švicarsku. Sve zemlje u regiji, osim Slovenije, bilježe trgovinski deficit u farmaceutskim proizvodima – drugim riječima, više uvoze nego izvoze.
Potražnje ne manjka, ali mogla bi biti i viša: Europska unija nalazi se ispred Adria regije po rashodima za zdravstvo u usporedbi s bruto domaćim proizvodom, što se prvenstveno objašnjava nižim plaćama i ograničenim privatnim zdravstvenim sustavom u regiji. Međutim, građani naše regije izdvajaju više novca iz vlastitog džepa zbog lošije kvalitete javne zdravstvene zaštite i dugih lista čekanja.
Usporedba zdravstvene potrošnje po stanovniku pokazuje da u regiji građani troše 1.467 eura godišnje, tj. više nego upola manje nego u EU, gde ta brojka iznosi 3.159 eura po stanovniku.
Uz to, u regiji postoji konstantan problem nedostatka lijekova kojeg pogoršavaju razni faktori, uključujući strogu regulaciju cijena, oslanjanje na strane proizvođače poput Kine i Indije za aktivne farmaceutske sastojke i nedavne poremećaje na globalnom energetskom tržištu. Investicije u regiji su u porastu, a kompanije žele smanjiti oslanjanje na strane dobavljače, posebno iz Kine i Indije, širenjem svojih proizvodnih kapaciteta.
Za našu regiju, Rusija je kritično izvozno tržište farmaceutskih proizvoda, uz EU i susjedne zemlje. Analiza pokazuje da se Rusija nalazi među dva najveća izvozna tržišta za lijekove za svaku zemlju u regiji. Prošle su godine logistički izazovi poput zabrane putovanja i poteškoća u transportu primorali proizvođače na prilagodbu dobavljačkih lanaca, što je u nekim slučajevima dovelo do povećanja cijena. Jedan značajan faktor koji utječe na kompanije u regiji je i ruska Nacionalna strategija 2030 s ciljem da se do 2030. smanji ovisnost o uvozu.
Krka, kao jedan od najjačih igrača, imat će koristi od strategije radi svoje proizvodnje u Rusiji. Međutim, oslanjanje na rusku rublju izlaže Krku volatilnosti tečaja, dok su financijski derivati za zaštitu od valutnog rizika ili nepostojeći ili su skupi.
I druge kompanije iz sektora, kao što su JGL, Belupo, Bosnalijek i Alkaloid, posluju na tržištima Istočne Europe, no njihovi se proizvodni pogoni nalaze izvan Rusije, pa će im to donijeti veće izazove u vezi napora ruske vlade za lokalizacijom.
Ako se ruska strategija pokaže uspješnom, lokalni farmaceuti bi priliku možda mogli potražiti negdje drugdje. Očekuje se da će sve starija populacija u Europi u budućnosti dovesti do povećanja potrošnje u zdravstvu i potražnje za farmaceutskim proizvodima.
Kratkoročni pokazatelji ukazuju na povećanje kapitalnih izdataka i investicija u Adria regiji. Štoviše, relativno sporiji rast plaća u farmaceutskom sektoru u usporedbi s ukupnim prosjekom daje dodatni poticaj farmaceutskim kompanijama. Glavni izazovi ostaju izloženost Rusiji i neizvjesnosti vezane uz to, očekivana deprecijacija rublje u odnosu na euro i povećanje konkurencije u području generičkih lijekova, smatraju analitičari.
