Kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je na napore za smirivanje rata u Ukrajini u razgovorima s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, što je znak da Peking možda pokušava riješiti jednu od svojih najvećih točaka neslaganja s Europom.
"Rješavanje ukrajinske krize političkim sredstvima u najboljem je interesu Europe i zajedničkom interesu svih zemalja u Euroaziji", rekao je Xi nakon sastanka u četvrtak u Pekingu, prenosi središnja kineska televizija. Dodao je kako je "potrebno izbjeći eskalaciju i širenje krize", promičući mirovne pregovore.
Michel je Xiju rekao kako EU računa da će Kina "doprinijeti okončanju brutalnog ruskog razaranja i okupacije", navodi se u izjavi Michelova glasnogovornika. Oba su čelnika "naglasila kako su nuklearne prijetnje neodgovorne i vrlo opasne", dodaje se.
Čitaj više
Kineska tržišta u padu, prosvjedi uznemirili investitore
Kineska tržišta pala su u ponedeljak jer je među ulagačima zavladala neizvjesnosti zbog prosvjeda.
28.11.2022
Prosvjedi u Kini mogli bi potaknuti odbacivanje politike nultog covida
Analitičari ne očekuju da će Xi javno priznati grešku, ali rast dionica i prosvjedi mogli bi ga potaknuti na brže otvaranje.
28.11.2022
Kako kineske kompanije "legalno" varaju investitore
Većinski dioničar prezentira neobvezujuću ponudu za preuzimanje kompanije, a onda koristi rupe u zakonu kako bi prevario investitore.
11.11.2022
Globalni pad potražnje utjecao na smanjenje kineskog izvoza
Izvoz u američkim dolarima prošli je mjesec porastao za 5,7 posto u odnosu na godinu ranije.
24.10.2022
Kina se suzdržala od kritiziranja Rusije zbog rata u Ukrajini, okrivljujući širenje Sjevernoatlantskog saveza za postupke Moskve. Ipak, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je nakon sastanka sa Xijem u rujnu da razumije "pitanja i zabrinutost" Pekinga u vezi s njegovom invazijom.
Putin je potaknuo strahove od eskalacije nuklearnog oružja upozorenjima da će Rusija upotrijebiti sva raspoloživa sredstva za obranu dijelova Ukrajine koje je nezakonito anektirala, iako su ruski diplomati kasnije pojasnili kako će do njihove upotrebe doći samo ako je postojanje zemlje u pitanju.
Jačanje komunikacije i koordinacije s EU.om
Do susreta Xija i Michela došlo je u trenutku kada se kineski pristup nulte tolerancije prema koronavirusu suočava s novim stresom s obzirom na troškove za gospodarstvo i terete koji se stavljaju na javnost. Francuske kompanije rekle su prošli tjedan da promjene koje je Kina unijela u svoju strategiju "nultog covida" ranije ovog mjeseca, uključujući povlačenje testiranja, nisu ispunile očekivanja. Gospodarska komora EU-a je kinesku vladu pozvala na ukidanje "nepotrebne i pretjerane zabrane".
U izjavi Michelova glasnogovornika stoji da je Xiju govorio o "teškoćama s kojima se suočavaju tvrtke i investitori iz EU-a, a koje je pogoršala pandemija". U izjavi se ne spominju prosvjedi koji su nedavno izbili protiv strogih nacionalnih pravila "nultog covida".
"Kina će ostati otvorena europskim kompanijama i nada se da EU može eliminirati uplitanje kako bi osigurao pravedno i transparentno poslovno okruženje za kineske tvrtke", kazao je Xi Michelu. Xi pritom nije pojasnio što je mislio pod uplitanjem.
Europa je pokušala naći sredinu u diplomaciji s Kinom, a francuski predsjednik Emmanuel Macron pozivao je na suradnju s Pekingom i protivio se pokušajima da se svijet podijeli na konkurentske blokove.
Netržišna politika
Taj potez uzvraća SAD-u, koji pokušava uvjeriti proizvođače čipova diljem svijeta da ograniče izvoz visoke klase u Kinu, ograničavajući napredak druge svjetske ekonomije koji se može postići u područjima kao što su umjetna inteligencija i vojne primjene.
Ipak, cilj SAD-a i Europske unije je suradnja kako bi se suprotstavili onome što nazivaju netržišnom politikom, uključujući Kinu, navodi se u nacrtu izjave prije razgovora na visokoj razini koji bi se trebali održati u Washingtonu ovog mjeseca. Macron, koji je u državnom posjetu SAD-u, u četvrtak se sastaje s predsjednikom Joeom Bidenom.
Prošle su godine SAD i druge zapadne zemlje uveli sankcije Kini zbog navoda o kršenju ljudskih prava ujgurske manjinske skupine u Shinjangu, što je izazvalo svađu s Pekingom. Europski zakonodavci tada su zamrznuli značajan investicijski sporazum s Kinom.
Sporazum se dugo suočavao s protivljenjem kineskih kritičara u Europskom parlamentu, a protivnici su zahtijevali veću zaštitu od prisilnog rada.