.webp){kind=icon}
Europska središnja banka (ECB) bi, kako se očekuje, trebala na sastanku u četvrtak poslijepodne dignuti ključnu referentnu kamatnu stopu za novih 75 baznih bodova na 1,5 posto. Hoće li to i koliko utjecati na tržište nekretnina analizirao je Bloomberg Adrijin voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala Ivan Odrčić.
Cijene nekretnina globalno bilježe strelovit rast, a taj nekretninski balon, koji je posebno izražen ove i prošle godine, smatra Odrčić, vjerojatno je na svome vrhuncu.
Omjer prihoda i cijene kvadrata stana ili kuće na nepovoljnoj je razini. "Možemo govoriti o cjenovnom balonu, posebno na uvijek atraktivnim lokacijama kao što su Zurich, Frankfurt, Hong Kong, Toronto."
Cijene nekretnina u EU su porasle oko 10 posto godišnje u prvom polugodištu 2022., u SAD-u od oko 18 posto, a prosjek Adria regije je 17 posto pri čemu se rast kretao od 14 posto u Hrvatskoj i Makedoniji do čak 31 posto u BiH.
Naš analitičar smatra kako su cijene nekretnina znatno porasle nakon pandemijskog razdoblja. To se pripisuje povećanoj potrošnji odnosno potražnji nakon same pandemije, s obzirom na akumulirani rast štednje te promjenama u načinu života.
"Jedan od glavnih faktora, posebno ako pričamo o razvijenom dijelu svijeta je dugotrajni period vrlo niskih kamatnih stopa, pa su se tako npr. kamatne stope za kupnju nekretnine u EU u četvrtom mjesecu 2022. kretale oko 1,6 posto, dok su u Hrvatskoj bile oko 2,2 posto. Međutim razlozi za veliki rast cijena nekretnina u Hrvatskoj su nešto drugačiji od ostatka svijeta", objasnio je.
Postoje specifičnosti u svakoj zemlji naše regije, kaže, međutim zajednički nazivnik bi bio: visok rast cijena pogonjen ne samo globalnim faktorima, već i pojedinim uzrocima na svakom tržištu.
"Npr. u Srbiji je primijećen nagli skok rasta cijena nekretnina, pa i najma, zbog masovnog dolaska ruskih državljana u npr. Beograd pa se potražnja znatno pojačala, a sve upućuje na to da će takva situacija potrajati" smatra Odrčić.
U Hrvatskoj pak niske kamatne stope na stambene kredite nemaju dominantni utjecaj, jer se broj prodanih nekretnina za gotovinu kretao oko ili malo iznad 50 posto. "Dodatan faktor rasta cijena je i visok priljev novca koji je do sada bio ispod radara poreznika, a s kojim zbog skorog uvođenja eura građani kupuju nekretnine, kako bi zaštitili svoje zalihe gotovine".
Analitičari Bloomberg Adrije smatraju da će se cijene nekretnina do kraja godine i s početkom iduće globalno stabilizirati, odnosno na pojedinim tržištima kao što je Kina i SAD već je primijećen i pad. Takva kretanja su, smatraju analitičari, kombinacija naglog podizanja ključnih kamatnih stopa centralnih banaka, usporavanje globalne ekonomske aktivnosti, potrošnje ušteđevine akumulirane tijekom pandemije te inflacija.
U idućoj godini analitičari smatraju da će doći do korekcije cijena, pri čemu na najrazvijenijim tržištima i Kini očekuju veći pad, koji se već sada materijalizira. U Adria regiji očekuju smanjenje razine cijena u prosjeku od oko deset posto u odnosu na ovu godinu, a tome ide u prilog i posljednji podatci o padu broja izdanih građevinskih dozvola diljem regije.
