.webp){kind=icon}
Svjetska banka očekuje kako će ekonomski rast Bosne i Hercegovine u 2022. godini iznositi četiri posto, ali su i dalje prisutni domaći i vanjski rizici, istaknuto je u ponedjeljak u Sarajevu prilikom predstavljanja Redovnog ekonomskog izvješća Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana.
Izvješće su predstavili šef ureda Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Christopher Sheldon i viša ekonomistica Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak, a naveli su kako je ekonomski učinak svih šest ekonomija zapadnog Balkana i dalje pod utjecajem rata u Ukrajini i posljedičnog naglog povećanja cijena energije i usporavanja globalnog rasta.
"lako je rast u prvoj polovini ove godine premašio očekivanja za BiH, jasno je da previranja na tržištu mogu utjecati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu. Na izglede u regiji utječe kombinacija previranja. Čvrste veze BiH s regijom i stroži globalni uvjeti financiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje također će imati utjecaje na izglede za BiH", naveo je Sheldon, a prenijela Fena.
Ekonomski rast, predvođen potrošnjom i investicijama u prvoj polovici ove godine, kako je rekla Hlivnjak, pokazao se jakim, premašivši očekivanja.
"U BiH, kao i u svim drugima zemljama zapadnog Balkana je došlo do rasta. U 2021. godini, taj rast nas je sve iznenadio i dostigao je 7,5 posto prema podacima Agencije za statistiku BiH (BHAS). Rast je nastavljen u prvom tromjesečju (5,8 posto) i drugom tromjesečju (5,9 posto) ove godine", dodala je Hlivnjak.
Povećana zaposlenost
Promatra li se stanje oko potrošnje, kako navodi, to nije dugoročno održiv model za BiH jer rast potrošnje ne stvara dodanu vrijednost i ne može stvoriti nova radna mjesta niti imati produktivniji otisak na napredak gospodarstva. Naglasila je kako je u svim zemljama regije došlo do rasta zaposlenosti, pa tako i u BiH.
"Ono što je problematično i što nas sve u Svjetskoj banci zabrinjava, ali pretpostavljam i svako kućanstvo u BiH, je nastavak rasta inflacije koja je uglavnom uvoznog karaktera. Trgovinski deficit se produbljuje zbog rasta, izvoz se također povećava, ali ta dominacija uvoza je toliko velika da je u neto iskazu trgovinski deficit ipak velik i on doprinosi povećanju deficita tekućeg računa", dodala je Hlivnjak.
Naglasila je kako će se rast nastaviti, a za ovu se godinu, zbog usporavajućih čimbenika rasta, očekuje da će biti oko četiri posto, što je, kaže, svakako dobro, ali nedovoljno da bi se bitnije pokrenule jače strukturne reforme. Nastavak rasta očekuje se i srednjoročno, ali s nižim osnovama, također podložnim rizicima. Zato je moguće da će doći do daljnje revizije tog rasta, ovisno o manifestaciji rizika.
"Kada je riječ o domaćim rizicima, među njima je povećana politička neizvjesnost i slabo provođenje reformi, a strani rizici među ostalom se odnose na rat u Ukrajini i geopolitičke tenzije", navela je Hlivnjak.
Osim pooštravanja uvjeta financiranja, izvještaj ukazuje i na rizike rasplamsavanja pandemije COVID-19 tijekom zime, kao i nastavak pritiska na globalne opskrbne lance.
Podsjećamo, analitički tim Bloomberg Adrije napravio je regionalnu analizu u kojoj je utvrdio kako, nakon odličnih ekonomskih rezultata od početka 2021. godine, države Adria regije čeka slabljenje rasta BDP-a do kraja 2022., a posebno u 2023. godini.
Kada govorimo o BiH, analitičari prognoziraju da će rast gospodarske aktivnosti u toj zemlji do kraja ove godine usporiti i iznositi 3,5 posto na godišnjoj razini, prvenstveno jer je potrošnja kućanstava pod utjecajem rastuće inflacije.
"U 2023. godini očekujemo usporavanje rasta BDP-a u BiH na 1,7 posto, uslijed pada ulaganja i izvoznih okolnosti, kako zbog nepovoljnog inozemnog okruženja, evidentnog već tijekom ove godine, tako i zbog usporavanja potrošnje kućanstava zbog konstantnog rasta cijena", ističu analitičari.
Kao ključni element koji sprečava značajnije usporavanje ukupne ekonomske aktivnosti ocjenjuju doznake iz inozemstva, koje su u BiH nezanemarive.
