.webp){kind=icon}
Države zapadnog Balkana će, kao i ostatak europskog kontinenta, ove godine osjetiti posljedice usporavanja gospodarskog rasta te se moraju se pripremiti nove financijske i gospodarske šokove, stoji u redovitoj šestomjesečnoj analizi koju je u utorak objavio ured Svjetske banke (WB) u Sarajevu.
Prema procjenama iz analize, prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Albaniji ove će godine biti na razini od oko 2,6 posto, što je značajan pad u usporedbi s 2022. godinom, kada je BDP rastao po stopi od četiri posto.
Najveći pad BDP-a procijenjen je za Sjevernu Makedoniju, u kojoj bi on ove godine trebao biti na razini od 2,4 posto, a najbolje izglede ima Kosovo, gdje bi BDP u 2023. trebao biti na razini od 3,7 posto, što je zapravo povećanje za 0,2 posto u usporedbi s 2022. Crna Gora također ima solidan rejting jer za nju Svjetska banka predviđa rast BDP-a od 3,4 posto.
Čitaj više
Svjetska banka podigla prognozu rasta za Hrvatsku u 2023. na 1,3 posto
U Hrvatskoj se očekuje ubrzanje gospodarskog rasta kako se neizvjesnosti smanjuju oko cijena energije i opskrbnih lanaca.
06.04.2023
Izvješće: Zapadni Balkan jako griješi s planom razvoja plinske infrastrukture
Prema navodima nevladinih udruga Global Energy Monitor i Bankwatch, planirane su investicije u vrijednosti 3,5 milijardi eura.
30.03.2023
Svjetska banka traži više privatnog kapitala za ulaganja u zemlje u razvoju
Svjetska banka želi privatnim kapitalom financirati investicije u zemljama u razvoju.
24.03.2023
Hrvatska najviše popravila indeks percepcije korupcije u Adria regiji
Hrvatskoj je rezultat poboljšan za tri boda, čime se nalazi na 57. mjestu.
31.01.2023
"Izgledi za zapadni Balkan i dalje su nepovoljni, a očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 2,6 posto u 2023. godini, čemu će prvenstveno doprinijeti privatna potrošnja, izvoz i, u pojedinim zemljama, javne investicije", navodi se u analizi.
Kobna inflacija
Inflacija je na zapadnom Balkanu u 2022. bila na najvišoj razini u protekla dva desetljeća, a pritisci na cijene ostali su povećani i početkom 2023. godine, stoji u izvještaju. U većini zemalja zapadnog Balkana, inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena dosegnula je vrhunac potkraj 2022. godine, i to pod utjecajem rasta cijena energenata i hrane, a sada pokazuje znakove smirivanja. No inflatorni pritisci i dalje su duboko ukorijenjeni, što zahtijeva dodatno pooštravanje monetarne politike.
Porast cijena naročito je pogodio kućanstva s niskim prihodima, što je sa slabijim ekonomskim rastom značajno usporilo tempo smanjivanja siromaštva. Među potencijalnim ograničenjima u budućnosti mogu biti niža vanjska potražnja koja bi negativno utjecala na prihode od izvoza i ograničila priljev doznaka iz inozemstva.
U Svjetskoj banci ipak ocjenjuju kako su srednjoročni izgledi za zapadni Balkan i dalje pozitivni, no pod uvjetom reforme koja bi ubrzala "zelenu" tranziciju i otklonila ključne strukturne izazove.
Bloomberg Adrijina analiza
Podsjetimo, ovakvo mišljenje dijeli i Bloomberg Adrijin analitički tim. U svojoj nedavnoj analizi, istaknuli su kako se najrazvijenijim državama u regiji piše najgore, dok će onima s nešto slabijim gospodarstvima ove godine ipak biti nešto lakše, barem ako je suditi po revidiranim prognozama o kretanju ekonomija u ovoj godini.
Naši analitičari u Sloveniji i Hrvatskoj, objema članicama Europske unije i eurozone, u ovoj godini prognoziraju stagnaciju, odnosno tek simboličan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,1 posto. Sjevernoj Makedoniji se prognozira nešto viših 1,1 posto, Srbiji 1,3 posto, a Bosni i Hercegovini 1,7 posto.
