U kolovozu 2022. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1,773 milijuna, što je za 41,8 posto više nego u kolovozu 2021., kada je zbog širenja pandemije COVID-19 ostvaren promet od samo 1,250 milijuna putnika. U odnosu na kolovoz 2019., kada je promet putnika iznosio 1,951 milijun putnika, promet putnika u kolovozu 2022. je za 9,2 posto manji. Ukupan promet putnika od siječnja do kolovoza 2022. iznosio je 6,869 milijuna, odnosno 83,7 posto prometa iz istog razdoblja 2019. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prema podacima DZS-a, najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, sa 623 tisuće putnika, što je porast od 26,8 posto u odnosu na kolovoz 2021., kada je prevezeno 491 tisuća putnika, i pad od 6,9 posto u odnosu na kolovoz 2019., kada je promet iznosio 669 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Dubrovnik, s 428 tisuća putnika, što je porast od 48,4 posto u odnosu na kolovoz 2021., kada je prevezeno 288 tisuća putnika, i pad od 18,1 posto u odnosu na kolovoz 2019., kada je promet iznosio 522 tisuće putnika, te zračna luka Zagreb, s 346 tisuća putnika, što je porast od 79 posto u odnosu na kolovoz 2021., kada je promet iznosio 193 tisuće putnika, te pad od 7,4 posto u odnosu na kolovoz 2019., kada je promet iznosio 374 tisuće putnika.
Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, otud je došlo 319 tisuća putnika, što je porast od 32,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2021., kada je prevezeno 242 tisuće putnika.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u kolovozu 2022. iznosio je 18.437, što je porast od 13 posto u usporedbi s kolovozom 2021., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 16.318. Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u kolovozu 2019. iznosio je 19.847.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u kolovozu 2022. iznosio je 788 tona, što je porast od 2,5 posto u usporedbi s kolovozom 2021., kada je promet tereta iznosio 769 tona.