Kada je američka 30-godišnja državna obveznica sredinom svibnja 2025. ponovno probila razinu od pet posto, na Wall Streetu i šire zavladala je nervoza kakva se ne pamti još od 2007. godine. Za mnoge ulagače i promatrače, ta brojka nije tek još jedan podatak na ekranu, ona označava prekretnicu, psihološki prag koji može promijeniti smjer globalnih tržišta. Na koncu, to je bio i trenutak u kojem je postalo jasno gdje se nalazi granica boli za američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Povijesni presedani i zašto je pet posto toliko važno
Prinosi na američke 30-godišnje obveznice već desetljećima služe kao svojevrsni barometar povjerenja u američku ekonomiju i fiskalnu disciplinu. Kada prinosi rastu, to znači da investitori traže veću nagradu za rizik držanja američkog duga. S jedne strane tu je očekivanje inflacije, a onda i zabrinutost oko fiskalne politike ili jednostavno globalno kretanje kapitala.
Povijesno gledano, razina od pet posto bila je uobičajena prije Velike recesije, ali nakon 2008. prinosi su godinama ostali znatno niži zahvaljujući ekspanzivnoj monetarnoj politici. Povratak iznad pet posto dogodio se nakratko 2023., a sada, u svibnju 2025., ponovno gledamo kako dugi kraj krivulje probija tu granicu. Ovaj put, uzrok je kombinacija povećanog javnog duga (sada na rekordnih 36,2 bilijuna dolara), visokih kamatnih stopa i fiskalne politike koja, unatoč motornoj pili Elona Muska ne pokazuje da je pod kontrolom. Moody’s, koji je snizio američki kreditni rejting na Aa1, posljednji put promijenjen još 1949. godine, kap je koja je očito prelila čašu.
Čitaj više
Europske dionice bolje stoje od američkih u 2025.
Kaos koji na globalnim tržištima izaziva Trumpova politika, čini se, bolje podnose burze u Europi.
06.05.2025
Američki divovi sve više biraju euro. Je li to bijeg iz SAD-a?
Velike američke korporacije zadužuju se u eurima više nego ikada prije jer traže alternativne izvore financiranja u slučaju da se njihovo domaće tržište zamrzne.
prije 8 sati
Japan i Kina drže američki dug u svojim rukama
Početkom ove godine oko 33 posto američkog duga držali su stranci.
16.04.2025
Obveznice sve privlačnije dok rastu stagflacijski rizici
Analitičari smatraju da je sada dobro vrijeme za ulaganje u obveznice.
07.04.2025
Što se događa na tržištima kad 30-godišnji prinos skoči?
Kada prinos na 30-godišnju obveznicu raste, cijene postojećih obveznica padaju. To je loša vijest za sve koji su ulagali u "sigurnost" američkog duga prije nekoliko godina. Istovremeno, država mora plaćati skuplje zaduživanje, a deficit, koji je već 2,4 bilijuna dolara godišnje, postaje još veći teret. Fiskalna disciplina je pod pritiskom, a političke odluke poput najave novih poreznih olakšica i povećanja državne potrošnje samo dodatno pojačavaju inflacijske pritiske i smanjuju prostor za smanjenje kamata.
Za dionička tržišta, rast prinosa ima još dublje posljedice. Dionice se vrednuju na temelju očekivanih budućih zarada, a kada je "sigurna" kamata na državnu obveznicu pet posto, ulagači postaju manje skloni riziku. Diskontna stopa raste, što automatski smanjuje sadašnju vrijednost budućih zarada kompanija – osobito tehnoloških i growth dionica. Povijesni podaci pokazuju da forward P/E indeksa S&P 500 pada kad god dugoročni prinosi rastu, a ovih tjedana taj je pad bio posebno izražen.
Strah od flash crasha: Je li 2025. nova 2010.?
Kakve sve to ima veze s takozvanim flash crashom? Iznimno nagli pad burze nije direktno povezan s krivuljom prinosa, ali indirektno jest. Kako?
Razlog je jednostavan. Najpoznatiji flash crash iz 2010. dogodio se kada su algoritamski nalozi i nestanak likvidnosti u nekoliko minuta poput domino-efekta srušili cijene dionica diljem svijeta. Nije toliko bitno što će biti inicijalni signal da se na burzama dogodio šok, važno je da prvi impuls bude dovoljno jak da pokrene lavinu algoritamskog trgovanja, a kad to krene, više nije bitno je li posrijedi panika ili racionalna odluka.
No puno se toga i promijenilo od 2010. Današnje tržište daleko je sofisticiranije i brže. Znanstvena studija Roberta Kissella iz 2019. godine pokazala je da je oko 92 posto trgovanja na tržištu Forex obavljano putem trgovačkih algoritama, a ne ljudskom rukom i odlukom. No za razliku od 2010., danas postoje automatski prekidači koji zaustavljaju trgovanje pri većim padovima, a Savezne rezerve na raspolaganju imaju ogromne iznose za intervencije. ETF-ovi su postali dominantni oblik ulaganja, što donekle smanjuje ovisnost o pojedinačnim dionicama, ali i povećava mogućnost masovnog povlačenja kapitala u kratkom roku.
No tu je i nekoliko minusa. Postoje dvije glavne poluge koje mogu smanjiti rizik i pritisak visokih prinosa. Jedna od tih je fiskalna poluga i u rukama je Donalda Trumpa. On ju je iskoristio nedavno kada je nakon skoka prinosa iznad pet posto rekao da će carine biti niže i tržište je odmah reagiralo zaustavljanjem rasprodaje. Trump sada taj alat nema.
Druga je poluga monetarna i u rukama je Jeromea Powella, čovjeka koji je na ratnoj nozi s Trumpom. On bi mogao naglo srušiti kamatne stope i pokrenuti kvantitativno popuštanje, ali sudeći po njegovoj posljednjoj konferenciji za medije, izgledi za tako nešto jako su mali.
Hoće li se ponoviti 2010.?
Iako su uvjeti za iznenadne i snažne oscilacije veći nego ikad, vjerojatnost točnog ponavljanja scenarija iz 2010. ipak je manja. Tehnologija je napredovala, regulatori su spremniji, a ulagači educiraniji. No to ne znači da smo sigurni. Nova vrsta flash crasha može biti brža, kraća i još intenzivnija, osobito ako se panika proširi društvenim mrežama i aplikacijama za trgovanje.
Za ulagače, povratak 30-godišnjeg prinosa iznad pet posto znak je da se pravila igre mijenjaju. Vrijeme je za oprez, diverzifikaciju i praćenje tržišnih signala jer, iako povijest ne mora nužno ponoviti iste greške, često se rimuje.
.webp){kind=icon}
