Trgovci i telekomi potpuno izokrenuli stav oko vlastitih nekretnina

Model prema kojem maloprodajni lanci danas upravljaju nekretninama i način na koji investiraju u svoju maloprodajnu mrežu značajno se promijenio u odnosu na razdoblje od prije 10 godina. Ranije je, s širenjem prodajne mreže, osnovna strategija trgovaca bila intenzivna kupovina nekretnina što bi se često financiralo bankarskim kreditima, a to je dalje dovodilo i do značajne zaduženosti kompanija. Najbolji primjer za to u regiji je Agrokor grupa (danas Fortenova, vlasnik Konzuma i Mercatora).

Strategija ulaganja u nekretnine bila je prihvatljiva kad su njihove cijene bile niske, ali danas, kad one dostižu vrtoglave visine, trgovci se radije odlučuju na zakup. Prodajno-zakupni aranžmani (eng. sale-and-leaseback) postali su sve popularniji zahvaljujući pozitivnom utjecaju koji imaju na novčani tijek poduzeća, a koji se potom može koristiti za nove poslovne prilike i širenje biznisa, ili pak smanjenje zaduženosti. Ovo posebno ide u prilog tradicionalnim trgovačkim kompanijama koje u pravilu raspolažu i upravljaju značajnom fiksnom imovinom.

U pojedinim slučajevima, prostor koji je ranije ekskluzivno koristio bivši vlasnik, sad se preuređuje u više manjih lokala za nekoliko zakupaca. To znači da trgovac sada koristi (zakupljuje) manji prostor što ima više pozitivnih efekata za kompaniju: svježi priljev gotovine od prodaje imovine, niže troškove po prodajnoj jedinici (zbog manje veličine), ali i potencijal za veću prodaju zahvaljujući većem broju kupaca u povezanim trgovinama.

Ovo se u regiji najbolje vidi na primjeru kompanija Delhaize Srbija te Mercatora u Sloveniji. Delhaize Srbija je u 2022. godini prodao prostor hipermarketa Tempo Ada, ali je kompanija nastavila sa svojom maloprodajom na istoj lokaciji samo u drugačijem (manjem) formatu. Mercator u Sloveniji je započeo sličnu praksu 2021. godine kad su prodali 22 maloprodajne lokacije koje su nakon toga uzeli u zakup. Štoviše, ova je kompanija najavila prodaju zemljišta određenim investitorima koji će u suradnji i za potrebe Mercatora izgraditi nekretnine koje će iznajmljivati kompaniji.

Slične strategije mogu se vidjeti i u telekomunikacijskoj industriji. Telekom operateri danas prodaju infrastrukturu tornjeva za mobilnu mrežu kako bi dobili svježa sredstva za daljnji razvoj osnovnog poslovanja, dok infrastukturu nastavljaju koristiti pod zakupom.

Ulazak velikih tradicionalnih maloprodajnih lanaca iz razvijenih zemalja na regionalno tržište obično je išao kroz akvizicije ili privatizaciju državnih kompanija. Sasvim drugačiju strategiju ulaska na nova tržišta pokazali su diskonteri poput Lidla ili Hofera (Aldi) realizirajući ih kroz tzv. greenfield investicije. Vjerujemo da iza ovakvih odluka stoji potreba kontrole cjelokupnog poslovanja i osiguravanje veće samostalnosti u upravljanju biznisom.

Lidl ekspanzivno otvara više trgovina odjednom kako bi iskoristio efekte ekonomije razmjera temeljem njihove dobro poznate politike centralizirane nabave za više tržišta. Ovakva poslovna politika ima za rezultat niže ulazne troškove što kompaniji omogućava poslovanje s konkurentnim cijenama. U slučaju kompanija poput Hofera ili Lidla, najveći dio fiksne imovine je u njihovom vlasništvu dok je kod tradicionalnih trgovaca to oko 70-80 posto s potencijalom daljnjeg smanjenja.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar