.webp){kind=icon}
Taman kad smo mislili da je većina problema s cijenama hrane iza nas, zadnjih tjedana situacija se sve više kuha oko cijene riže, a i rizici za neke žitarice jačaju u neizvjesnosti oko ukrajinskog izvoza pšenice i kukuruza.
U kontekstu neizvjesnosti oko cijene riže, glavnu ulogu zauzima Indija kao drugi najveći proizvođač te najveći izvoznik riže u svijetu. Indija u svjetskom izvozu riže sudjeluje s oko 40 posto, a s Tajlandom i Vijetnamom, kao drugim i trećim izvoznikom, čini blizu 70 posto svjetskog izvoza. Indija je ovih dana potpuno zabranila izvoz svih vrsta riže osim basmati riže, što zamjenjuje dosadašnji penal od 20 posto na izvoz. Efektivno bi se time indijski izvoz riže trebao smanjiti za 25 posto. Takva mjera indijske vlade ustvari cilja ograničavanje, ako ne i obaranje inflacije s razine od šest posto jer je i Indija već sama veliki potrošač riže.
Muke na strani ponude riže, osim izvoznih ograničenja, stvara i lošija berba nakon velikih kiša i poplava u područjima proizvodnje riže. Najviše je to posljedica meteorološkog fenomena El Niño, koji se nakon niza godina pojavio na području Južne i Jugoistočne Azije. Koliko smanjenje ponude riže utječe na njezinu cijenu, ilustrira podatak o prošlogodišnjem globalnom rastu cijene za šest posto u svega nekoliko dana nakon što je Indija uvela izvoznu carinu od 20 posto.
Čitaj više
Raste cijena pšenice nakon propasti dogovora o ukrajinskom izvozu
Drugi načini izvoza žitarica za Ukrajinu su bitno skuplji i složeniji.
19.07.2023
Rusija okončala sporazum o morskom izvozu ukrajinskih žitarica
U godinu dana Crnim morem je izvezeno 33 milijuna tona žitarica.
17.07.2023
Rusija odbila produžiti sporazum o žitu
Rusija je priopćila kako sporazum prestaje važiti od ponedjeljka, datuma njegova posljednjeg isteka.
17.07.2023
Usporio rast cijena poljoprivrednih proizvoda
Iako su cijene rasle, rasle su najsporije od početka ruskog rata u Ukrajini.
26.06.2023
Prema najavama, doći će do daljnjeg pogoršanja vremena i jačanja monsunskih kiša u Indiji u područjima proizvodnje riže, što će i dalje poticati rast cijena riže na azijskom tržištu, a posljedično i na tržištima ovisnima o uvozu iz tih dijelova svijeta. Također, radi zaštite domaćih potrošača i stabiliziranja inflacije, i ostale države izvoznici mogli bi posegnuti za izvoznim barijerama, kao što su carine ili privremene potpune zabrane izvoza.
S obzirom na sve te razloge, očekujemo daljnji porast cijena riže na azijskim tržištima, što bi se moglo preliti i na burzu poljoprivrednih sirovina u Chicagu. Samo prilikom objave indijskog ministarstva odnosa s potrošačima i hrane, cijena riže porasla je za jedan posto na robnoj burzi u Chicagu. Do kraja godine jačaju očekivanja da bi cijena riže na čikaškoj burzi mogla porasti i za 20 posto u odnosu na trenutne razine, odnosno prema 18 dolara za standardno skladišno pakiranje od 45,4 kilograma. Većina tog rasta trebala bi se realizirati u tekućem tromjesečju, u sezoni berbe. Više cijene najviše će osjetiti države uvoznici riže u Africi, ali i u dijelu Azije, u pojedinim državama koje nemaju dovoljno vlastite proizvodnje.
Indija izvozi na više od 100 tržišta, no ova ograničenja najviše bi mogla pogoditi tržište ionako siromašnog područja Zapadne Afrike i Gvinejskog zaljeva. Nakon Saudijske Arabije, Indija najviše izvozi u države nižeg dohotka, poput Benina, Senegala, Gvineje i Toga, koji ovise o uvozu ne samo riže, već i drugih žitarica. Veliki uvoznici indijske riže su Irak i Iran, koji nisu u gospodarskom procvatu na temelju kojeg bi mogli uspješno apsorbirati novi šok na tržištu žitarica. Pojednostavljeno, cjenovni šok bi najviše udario tržišta u razvoju i frontier tržišta te bi dodatno pojačao pritisak na zadržavanje viših stopa inflacije. Prema podacima indijskog ministarstva poljoprivrede, cijena riže na tamošnjem tržištu je samo ove godine već porasla za 11,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Globalni prosjek cijena riže prema FAO-ovu indeksu, koji objedinjuje 21 vrstu riže, od lipnja 2022. do danas je porastao 13,9 posto zbog raznih ograničenja izvoza. Razlozi su cijelo vrijeme intervencionistički s ciljem ograničavanja lokalne inflacije, ali i spomenute vremenske nepogode.
Što se tiče utjecaja na Europu, tu ne bi trebalo biti značajnijeg poremećaja na tržištu s obzirom na to da su Europljani slabi potrošači riže. Naime, Europljani prosječno troše šest kilograma riže po glavi stanovnika, dok je svjetski prosjek 54 kilograma. Udio potrošnje riže u ukupnoj potrošnji kućanstava u Europskoj uniji je niti jedan posto. U Adria regiji se, kao i kod drugih potrošačkih kategorija, najveći udjel dohotka kućanstva na kupnju riže izdvaja u državama s nižim dohotkom. Tako je najviši udjel u potrošnji u Sjevernoj Makedoniji, dok je najniži u Sloveniji.
