.webp){kind=icon}
Novi podatak o kretanju inflacije u Hrvatskoj mjerene indeksom potrošačkih cijena pokazuje da je u rujnu dosegnula 12,8 posto na godišnjoj razini te se proglašava "najvišom otkad se u Hrvatskoj mjere podaci", iako to i nije baš tako. Naprotiv, sadašnja razina inflacije ne može se niti izbliza usporediti sa stopama promjene cijena koje su u Hrvatskoj bilježene početkom devedesetih godina, a i prije.
Tada je na mjesečnoj razini stopa inflacije bila i trostruko viša nego je sada na godišnjoj. O tome svjedoče podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz kojih se vidi kako je, primjerice, u listopadu 1993. mjesečna stopa inflacije iznosila 38,7 posto.
Godišnja stopa, usporediva s najsvježijih 12,8 posto, tada je iznosila čak 1903,8 posto. Metodologija praćenja inflacije se od tada do danas ponešto izmijenila – tada se inflacija mjerila indeksom cijena na malo, danas je to indeks potrošačkih cijena. No razlika u metodologiji nije tolika da dvije stope inflacije ne bi bile usporedive.
Čitaj više
Godišnja inflacija u Hrvatskoj u rujnu porasla na 12,8 posto
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) pokazuje da se trend porasta potrošačkih cijena postupno zaustavlja.
14.10.2022
Inflacija u SAD-u na najvišim razinama u posljednjih 40 godina
U četvrtak objavljeni podaci pokazuju da je godišnja stopa inflacije u SAD-u porasla za 6,6 posto.
13.10.2022
Unatoč inflaciji, cijene hrane u svijetu i dalje padaju
Troškovi biljnih ulja, šećera, mesa i mliječnih proizvoda su se stabilizirali i zadržali indeks u najdužem padu od 2015. godine.
07.10.2022
Nije pitanje dolazi li kriza, pitanje je hoće li ona biti energetska ili fiskalna
Procjene razmjera energetskog šoka kreće se u rasponu od šest do osam posto europskog BDP-a
06.10.2022
Hiperinflacija, koja se obično definira kao rast cijena veći od 50 posto mjesečno ili 1000 posto godišnje, je prije tri i pol desetljeća bila akutni problem koji je Hrvatska naslijedila iz Jugoslavije. Na prijelazu iz 1989. u 1990. godinu, primjerice, godišnja inflacija u Hrvatskoj je prelazila 2500 pa čak i 3000 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Uspješan stabilizacijski program iz jeseni 1993. tada je srezao inflaciju privremenog hrvatskog dinara, a nova valuta uvedena sredinom iduće godine pomogla je u prekidanju crnog trenda obezvrjeđivanja novca koje je dijelom ušlo i u psihu društva. Zbog toga, na kraju krajeva, danas još uvijek velike kupnje izražavamo u eurima (koji su zamijenili negdašnju deviznu ljubimicu njemačku marku).
Stabilizacijski program u Hrvatskoj prekinuo je niz koji se lako mogao pretvoriti u ono što je bio u Srbiji, odnosno tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji. Tamo je, u odrazu zajedničke prošlosti deprecirajuće i depresivne valute, stopa inflacije dosegnula razinu koja se, prema nekim procjenama, nalazi na trećem mjestu najviših inflacijskih epizoda u modernijoj povijesti svijeta.
U siječnju 1994. dosegnula je čak 3,13 milijardi posto. Dnevna inflacija premašivala je šezdeset posto i u manje od dan i pol cijene su se udvostručivale. Najviša denominacija novčanice bila je 500.000.000.000 (petsto milijardi) dinara.
Manjak monetarne politike
Psihologija nestabilne valute koju vučemo već tri desetljeća dijelom leži i iza današnjeg hrvatskog monetarnog sustava koji je naslonjen na upravljanje tečajem, umjesto da se količina novca u optjecaju i njegova vrijednost pokušavaju regulirati referentnim kamatnim stopama kao što to čine druge države. To je i razlog zašto prave monetarne politike zapravo i nemamo i zašto domaće monetarne vlasti inzistiraju na lakoj zamjeni kune eurom, što nas čeka s početkom nove godine.
S već četvrtom valutom u nešto više od trideset godina u hrvatskom će društvu možda konačno nestati straha od famozne inflacije koliko god je ona ovih dana opet na nelagodnim razinama. Ali – rekordna? Ni blizu.
