U govoru održanom na World Economic Forumu u Davosu, američki predsjednik Donald Trump iznio je energetski plan svoje administracije, snažno podupirući naftu, plin i nuklearnu energiju, uz oštru i već gotovo rutinsku kritiku politika obnovljivih izvora. Trump, koji zelene politike već godinama naziva "Novom zelenom prevarom", ni ovaj put nije odstupio od poznate retorike
U svom nastupu posebno se obrušio na vjetroelektrane, tvrdeći da Kina proizvodi vjetroturbine, ali da ih ondje osobno nikada nije vidio, te ustvrdivši kako su one dio problema, a ne rješenja. Kritizirao je i energetske politike u Europi, tvrdeći da su cijene električne energije u Njemačkoj znatno porasle zbog obnovljivih izvora i da Ujedinjeno Kraljevstvo ne koristi svoje rezerve u Sjevernom moru, dok navodno proizvodi mnogo manje energije nego u prošlosti.
Izjave o obnovljivim izvorima i njihovoj ulozi u Kini, Njemačkoj i UK, kao i povezanost tih politika s cijenama energije i energetskom sigurnošću, često se pojavljuju u njegovim javnim nastupima. Brojke i podaci relevantnih energetskih institucija, međutim, ukazuju na bitno drukčiju sliku od one koju je Trump iznio.
Čitaj više
Trumpov izlazak iz klimatskih tijela dar je Kini i autogol za SAD, upozoravaju stručnjaci
SAD se povlači iz IPCC-a i UN-ove klimatske konvencije, čime slabi vlastiti utjecaj u globalnim klimatskim politikama.
11.01.2026
Dok je naftni sektor pod pritiskom, ulagači se okreću čistoj energiji
Dionice čiste energije nastavljaju rast, potaknute potražnjom vezanom uz umjetnu inteligenciju.
09.01.2026
Zeleni projekti bankama donose više novca nego nafta, plin i ugljen
Razlika u korist zelenog financiranja dodatno se produbila i u 2025. godini.
05.01.2026
Trump je obećao energetsku dominaciju Amerike. Ide li mu po planu?
Proizvodnja nafte i plina ruši rekorde, ali rast je započeo puno prije Trumpova povratka u Bijelu kuću.
23.12.2025
Trump je u Davosu obnovljive izvore ponovno nazvao "Novom zelenom prevarom" | Bloomberg
Kina ima najviše vjetroelektrana na svijetu
Govoreći o Kini, Trump je ponovno tvrdio kako ta zemlja proizvodi vjetroturbine, ali da ondje "ne možete vidjeti nijednu vjetroelektranu", dodajući kako Kina uglavnom koristi ugljen, dok vjetroenergiju izvozi "drugima". Takva tvrdnja, međutim, ne odgovara dostupnim podacima.
Prema analizi zemlje koju je u svibnju 2025. objavila Energy Information Administration, Kina je samo tijekom 2024. godine dodala 76 gigavata novih vjetroelektrana, čime je dodatno učvrstila svoju vodeću poziciju u globalnoj energetici. Podaci EIA-e pokazuju i da danas oko 16 posto ukupne proizvodnje električne energije u Kini dolazi iz vjetra, udio koji se posljednjih godina ubrzano povećava.
Kina pritom ne prednjači samo po novim instalacijama, nego i po ukupnom obujmu kapaciteta. Zemlja ima više vjetro i solarnih kapaciteta nego bilo koja druga država na svijetu, a kapaciteti koji su trenutačno u izgradnji dvostruko su veći od onih u ostatku svijeta zajedno. Ukupni instalirani kapacitet vjetroelektrana dosegnuo je 561 gigavat, što je više nego trostruko u odnosu na Sjedinjene Države, koje se nalaze na drugom mjestu, te čini gotovo 48 posto ukupnih svjetskih vjetroenergetskih kapaciteta.
Jedan od najvidljivijih primjera kineskog ulaganja u vjetroenergiju je Jiuquan Wind Power Base, poznat i kao Gansu. Prema podacima Global Wind Energy Council, riječ je o najvećoj kopnenoj koncentraciji vjetroelektrana na svijetu. Na tom području već je u pogonu više od sedam tisuća vjetroturbina koje proizvode više od 10 gigavata električne energije, dovoljno za opskrbu oko 7,5 milijuna kućanstava.
Kineska Nacionalna energetska administracija navodi da će, po završetku projekta, kapacitet premašiti 20 gigavata, što je dovoljno za oko 15 milijuna domova.
Vjetroelektrane u Gansuu toliko su raširene da su jasno vidljive i na satelitskim snimkama | Bloomberg
Njemačka i cijene električne energije nisu porasle 64 posto
Trump je u Davosu ustvrdio i da Njemačka danas proizvodi 22 posto manje električne energije nego 2017. godine, uz tvrdnju da su cijene električne energije 64 posto više, za što je izravno okrivio politike obnovljivih izvora. Nije, međutim, jasno na koje se izvore pritom pozivao.
Podaci Njemačkog udruženja industrije energije i vode pokazuju da je prosječna cijena električne energije za kućanstva 2017. iznosila 30,36 centi po kilovatsatu, dok je 2025. bila oko 39,28 centi, što predstavlja rast od oko 29 posto, a ne 64 posto. Slične podatke objavljuju i Savezni ured za statistiku te Eurostat, s povećanjem od približno 31 posto. Najizraženiji rast cijena zabilježen je 2022. i 2023. godine, što se u velikoj mjeri povezuje s poremećajima na tržištu plina nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Istodobno, Njemačka je prošle godine nastavila širiti kapacitete obnovljivih izvora energije. Prema podacima Savezne mrežne agencije, ukupni instalirani kapacitet obnovljivih izvora porastao je za 11 posto, na oko 210 gigavata. Solarna energija čini više od polovice tog kapaciteta, s ukupno 117 gigavata, dok su nove solarne instalacije u 2025. iznosile 16,4 gigavata.
Posebno se ističe rast kopnenih vjetroelektrana. Prošle godine dodano je 4,6 gigavata novih kapaciteta, znatno više nego godinu ranije, a ukupni kapacitet kopnenog vjetra sada iznosi 68,1 gigavat. Cilj njemačke vlade je dosegnuti 115 gigavata do 2030. godine, što podrazumijeva daljnje ubrzanje izgradnje.
U Njemačkoj su cijene električne energije od 2017. porasle oko 30 posto | Bloomberg
UK proizvodi gotovo polovicu električne energije iz obnovljivih izvora
Sličan raskorak između izjava i podataka vidljiv je i u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva. Trump je tvrdio da UK danas proizvodi tek trećinu energije u odnosu na 1999. godinu te da ne koristi svoje "ogromne" rezerve u Sjevernom moru, za što je također okrivio zelene politike.
Podaci koje je objavio Carbon Brief pokazuju da je Britanija prošle godine proizvela rekordnu količinu električne energije iz obnovljivih izvora. Vjetar, sunce i biomasa zajedno su u 2025. osigurali 47 posto ukupne proizvodnje električne energije, više nego plin, koji je sudjelovao s 28 posto, dok je nuklearna energija pala na 11 posto, najnižu razinu u posljednjih 50 godina.
Vladini podaci potvrđuju da je ukupna proizvodnja energije u Ujedinjenom Kraljevstvu doista pala u odnosu na vrhunac s kraja 1990-ih, no razlozi su prije svega iscrpljivanje nalazišta u Sjevernom moru, a ne regulatorne zabrane. Istodobno, UK ostaje jedan od vodećih europskih igrača u obnovljivim izvorima, osobito zahvaljujući kopnenim i offshore vjetroelektranama, te je postavio cilj smanjenja stakleničkih plinova za najmanje 81 posto do 2035. godine.
Važno je istaknuti i da su vjetar i sunce prošle godine prvi put nadmašili fosilna goriva kao izvor električne energije u Europskoj uniji. Prema analizi think tanka Ember, oko trećine ukupne proizvodnje električne energije u EU došlo je iz vjetra i sunca, dok su fosilna goriva, uključujući ugljen i plin, pala na 29 posto, a nuklearna energija činila je oko 20 posto.
Ukupno su obnovljivi izvori u 2025. sudjelovali s 48 posto u proizvodnji električne energije u EU, pri čemu je solarna energija četvrtu godinu zaredom rasla više od 20 posto. Iako je proizvodnja iz plina blago porasla zbog slabije hidrološke godine, ona je i dalje 18 posto niža nego na vrhuncu iz 2019. godine. Kako ističu u Emberu, smanjenje ovisnosti o uvoznom plinu ostaje jedan od ključnih izazova jer upravo plin i dalje snažno utječe na cijene električne energije i energetsku sigurnost.