Baterijski sustavi otvaraju put Hrvatskoj da postane regionalno energetsko čvorište

Sve veća prisutnost obnovljivih izvora energije (OIE) jedna je od ključnih stavki zelene tranzicije, koja bi Europu trebala učiniti klimatski neutralnom do 2050. godine. Kao dio tog plana Europska unija (EU) povećala je svoje ciljeve zastupljenosti obnovljivih izvora energije do 2030. godine na najmanje 42,5 posto, što je udvostručilo udio obnovljive energije u EU-u.

No osim daljnjih ulaganja, za povećanja prisutnosti OIE-ova važan je i razvoj popratne infrastrukture, a sustavi za pohranu energije (BESS) u tom bi smislu mogli imati važnu ulogu. Pojednostavljeno, radi se o sustavima koji bi mogli doprinijeti stabilizaciji mreže i omogućiti učinkovitije korištenje OIE-ova. U svijetu već imaju značajnu ulogu, a kako je za Bloomberg Adriju kazao voditelj poslovanja DTEK Renewables Internationala (DRI), europskog ogranka DTEK grupe, Ivan Liakh, ulogu bi mogli imati i u Hrvatskoj.

DRI, koji je dosad već pokrenuo jedan takav projekt u Europi, vidi veliki potencijal razvoja BESS-a i u Hrvatskoj. Inače, grupa je dosad u Hrvatskoj ima nekoliko projekta u različitim fazama razvoja: vjetroelektrana Brda Umovi, koja se sastoji od dviju faza, solarni park Vedrine i vjetroelektrana Ljubovo. Ne skrivaju svoje namjere da budu još više prisutni na našem tržištu, a o tome i projektima pohrane energije pričali smo s Liakhom.

Ivan Liakh | DRI

Europska unija već neko vrijeme radi na tranziciji prema zelenoj energiji, no svijet i dalje prilično ovisi o fosilnim gorivima. Što je po vama ključno kako bi se taj zaokret zaista dogodio?

Po mom mišljenju, radi se uvelike o raspodjeli resursa. Ako vlade i/ili EU počnu određivati cijenu ugljika, prijelaz na obnovljive izvore energije trebao bi ubrzati. Takav potez učinio bi odabir obnovljive energije privlačnijim za potrošače, a istovremeno bi potaknuo investitore i razvojne tvrtke na ulaganje u projekte obnovljivih izvora energije (REES). Iz naše perspektive, krajnja misija je ubrzati energetsku tranziciju kroz izgradnju obnovljivih izvora energije i sustava za pohranu baterija te pomoći vladama u postizanju njihovih ciljeva ugljične neutralnosti.

Koji su po vašem mišljenju najveći izazovi kada je u pitanju daljnji razvoj obnovljive energije? Jesu li to sustavni problemi, investicije, svijest ljudi ili nešto drugo?

Vidim dva glavna izazova, prvi su regulative, a drugi financije – oba su često međusobno povezana. Tehnološki razvoj projekata obnovljivih izvora energije, posebno vjetra, postao je iznimno napredan, a regulative i dalje zaostaju. Tvrtke su u praksi prisiljene svaki novi projekt razvijati dva puta jer ne mogu doseći fazu "spremno za izgradnju" (RTB) bez promjene ključne opreme (vjetroturbine, PV moduli, inverteri) za koju su već ishodile sve potrebne dozvole. Takva situacija uzrokuje značajna kašnjenja i dodatne troškove.

Također, kako bi sektor obnovljivih izvora energije mogao rasti, potrebni su mehanizmi koji će financiranje projekata učiniti privlačnijim za banke i kreditore. Rješenja mogu uključivati državne poticajne programe za osiguranje dugoročne stabilnosti cijena, kao i mjere koje potiču veće korporativno preuzimanje obnovljivih izvora energije.

Što biste rekli, kako Hrvatska općenito stoji po pitanju obnovljive energije? Koristimo li svoj potencijal te gdje postoji prostor za napredak?

Hrvatska je postavila ambiciozne ciljeve da do 2030. poveća udio obnovljivih izvora u potrošnji energije na više od 36 posto. Kako bi to postigla, HOPS planira dotad uložiti 1,2 milijarde eura u elektroenergetsku mrežu. Postoji veliki potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije u zemlji, no prostora za poboljšanje ima. Postupak odobrenja energetskih projekata u Hrvatskoj traje iznimno dugo, što je već dovelo do odlaska nekih velikih investitora iz zemlje. Kako bi Hrvatska postigla svoje ciljeve, bilo bi idealno ubrzati proces izdavanja dozvola te modernizaciju mreže. No s tim izazovima suočavamo se i u drugim zemljama u kojima poslujemo, a to su prepreke koje Hrvatska mora prevladati. Strpljivi smo i spremni nastaviti s razvojem naših projekata ovdje.

Hrvatska cilja na više od 36 posto obnovljivih izvora u potrošnji energije do 2030. | Pixsell

Koji je značaj sustava skladištenja energije iz baterija (engl. battery energy storage system – BESS) u pogledu daljnjeg zaokreta prema korištenju obnovljive energije?

Vjerujemo da je skladištenje ključna komponenta energetske tranzicije te da osigurava pouzdanost i fleksibilnost u miksu obnovljivih izvora energije. Sustavi za skladištenje energije iz baterija jedna su od ključnih tehnologija koje mogu ubrzati dekarbonizaciju i olakšati prijelaz na sustav proizvodnje električne energije temeljene na obnovljivim izvorima. Njihova sposobnost skladištenja energije i njezinog oslobađanja kada je potrebno, uključujući uravnoteženje sustava i povećanje stabilnosti mreže sudjelovanjem u pomoćnim uslugama, čini ih iznimno važnima za budući energetski sustav.

Možete li nam na nekom primjeru objasniti kako funkcioniraju takvi sustavi?

U najosnovnijim crtama, kada se energija proizvede, sustav za skladištenje pohranjuje tu energiju u bateriji u obliku elektrokemijske energije, a zatim omogućuje hvatanje ili pražnjenje energije ako i kada je to potrebno. Može hvatati višak energije iz obnovljivih i neobnovljivih izvora, reagira vrlo brzo i može se ponovno puniti. Mogućnost pražnjenja energije kada je potrebna zapravo znači da je riječ o vrlo pouzdanom izvoru energije, koji predviđa vršne i niske trenutke potrošnje. To ga čini učinkovitijim od kontinuirane proizvodnje energije, gdje višak može biti izgubljen. Postoje različiti oblici primjene BESS-a na razini komunalnih usluga: kolocirani BESS koji je instaliran uz izvore obnovljive energije kao što su solarne ili vjetroelektrane, ili samostalne baterije koje se pune iz električne mreže i nisu fizički smještene uz proizvodne izvore. Ti neovisni sustavi reagiraju na ukupne uvjete mreže kako bi osigurali ključne usluge na razini mreže ili distribucije.

Koliko su financijski isplativi?

Gledajući modele prihoda, postoji nekoliko načina kako učiniti BESS financijski isplativim, uključujući arbitražu, pomoćne usluge, kapacitetno tržište, dugoročne ugovore o otkupu i trgovinu na slobodnom tržištu. Energetska arbitraža s BESS-om strategija je koja uključuje kupnju električne energije kada su cijene niske (obično tijekom sati izvan vršnog opterećenja) i prodaju kada su cijene visoke (obično tijekom razdoblja visoke potražnje).

Jesu li dosad zaživjeli u svijetu?

U 2024. godini tržištu je dodano 175,4 gigavatsati instaliranog kapaciteta za skladištenje energije, od čega je europsko tržište pohrane energije dodalo 19,1 gigavatsat. Amerika i Kina su drugi glavni pokretači tog rasta. Za usporedbu, Međunarodna agencija za energiju (IEA) je u listopadu predvidjela da će globalni godišnji dodaci obnovljivih kapaciteta iznositi 666 gigavata u 2024. godini, što govori da je BESS već zauzeo značajan tržišni udio, a taj trend će samo nastaviti rasti. Za 2025. godinu očekuje se daljnji rast tržišta, s procijenjenim novim instaliranim kapacitetom od 221,9 gigavatsati, što je povećanje od 26,5 posto u odnosu na 2024. godinu, govore prognoze InfoLinka. Također, nekoliko velikih konzultantskih tvrtki predviđa godišnji rast od 25 posto sve do 2030. godine.

Kakvi su općenito vaši planovi za razvoj takvih projekata?

DRI proaktivno istražuje BESS prilike na svojim tržištima poslovanja, uključujući i samostalne i kolocirane projekte, a već imamo jedan veliki samostalni projekt skladištenja energije u našem portfelju. Trenutačno razvijamo 133 megavata solarne energije s kapacitetom pohrane od četiri sata u Poljskoj, što će biti najveći sustav baterijske pohrane u zemlji, a planirano je da postane operativan 2027. godine. Naša ukupna strategija je osigurati između 15 i 20 posto planiranog kapaciteta u skladištenju energije putem baterija unutar našeg portfelja.

Hrvatska je tek na početku razvoja sustava za pohranu energije | Depositphotos

Imate li slične planove u Hrvatskoj i regiji?

Istražujemo prilike i vrlo je vjerojatno da ćemo u Hrvatskoj sami razvijati BESS projekte s obzirom na to da, koliko mi je poznato, postoji samo jedan veliki projekt koji je ili već pušten u rad ili se nalazi u završnoj fazi. Već smo dobro etablirani u zemlji s četirima projektima obnovljive energije u različitim fazama razvoja i lokalnim timom na terenu, pa dodavanje BESS-a, kao jednog od strateških prioriteta DRI-ja, ima smisla.

Osim toga, Hrvatska je tek na početku razvoja sustava za pohranu energije, što sa sobom nosi određene rizike, ali istovremeno otvara i poslovne prilike. I DRI i DTEK, naša matična kompanija, stekli su vrijedno i praktično iskustvo u razvoju projekata skladištenja energije iz baterija, što nam omogućuje da brzo krenemo u realizaciju čim saznamo konkretne smjernice u zemlji. Također, prošle godine čuli smo da će Hrvatska osigurati oko 500 milijuna eura subvencija za sustave pohrane energije u baterijama, no otad nismo dobili nikakve dodatne informacije o tome kako će se ta sredstva raspodijeliti. Za nas je ključno razumjeti što je zemlji potrebno i kako planira dodijeliti sredstva za tu tehnologiju te možemo li s potencijalnim projektima ostvariti priključak na mrežu.

Iako su nam prioritetna tržišta i dalje Hrvatska, Italija, Poljska i Rumunjska, pratimo BESS projekte i na drugim tržištima unutar i izvan EU-a, uključujući i Adria regiju, posebno tamo gdje postoje sustavi subvencija i aukcije.

Koje su ključne prednosti koje takav sustav može donijeti hrvatskom energetskom tržištu?

Kako sektor obnovljive energije u zemlji raste, potreba za rješenjima za skladištenje energije, koja mogu uravnotežiti ponudu i potražnju, postaje sve važnija. Postavljanje sustava skladištenja može pomoći u stabilizaciji već preopterećene mreže u zemlji i osigurati stabilnu opskrbu energijom iz povremenih izvora poput vjetra i sunca. Osim toga, Hrvatska je i geografski povoljno smještena da postane čvorište za pohranu viška energije iz susjednih zemalja, što znači da BESS može otvoriti i mogućnosti za prekograničnu trgovinu energijom.

Imate li već sada ideju o kojim bi se kapacitetima i ulaganjima moglo raditi?

Još ne, kao što je spomenuto, razvoj BESS-a u zemlji je u ranoj fazi i čekamo jasnu strategiju od operatora prijenosnog sustava i Vlade. Svjestan sam da je u tijeku puno istraživanja, pa očekujemo da će HOPS dati jasne smjernice o potrebama Hrvatske za određenim brojem megavatsati skladištenja baterija povezanih na mrežu, uz godišnji plan realizacije.

Uz niz prednosti koje BESS sustavi donose, nerijetko se ipak preispituje njihova sigurnosti i mogući negativni utjecaj na okoliš. Jesu li takva razmišljanja opravdana?

Zbog velike potražnje za BESS-om, primijetili smo da razvoj i tehnološki napredak rješenja za skladištenje energije izuzetno brzo napreduju, što znači i ubrzana istraživanja i inovacije u pogledu sigurnosti i utjecaja na okoliš. Međutim, kao i kod razvoja projekata obnovljivih izvora energije, iznimno je važno da svaka kompanija poštuje najviše standarde zaštite zdravlja i sigurnosti te osigura provođenje procjena utjecaja na okoliš prije početka gradnje, kako bi se potencijalni negativni učinci sveli na najmanju moguću mjeru.

Kakve su vaše dugoročne ambicije kada je riječ o ulaganju u Hrvatsku i regiju? Gdje vidite daljnji potencijal?

Hrvatska je ključna zemlja za naše poslovanje, fokusirani smo na razvoj naših četiriju projekata obnovljivih izvora energije i njihovo dovođenje u operativnu fazu, uz dodatno širenje našeg portfelja. Naš krajnji cilj je, u svakom slučaju, biti ovdje, ulagati u Hrvatsku i graditi projekte koji će doprinijeti energetskom sustavu zemlje. U regiji, kao što smo već spomenuli, aktivno tražimo ekonomski isplative OIE i BESS projekte u zemljama s jasno definiranim regulatornim okvirima, koji nam omogućuju da istovremeno doprinesemo nacionalnim ciljevima ugljične neutralnosti i osiguramo financijski održive investicije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar