Zašto se Europa zagrijava dvostruko brže od ostatka svijeta?

Europa se suočava s novom klimatskom stvarnošću jer ekstremne vrućine više nisu rijetka pojava.

Dva snažna toplinska vala u svibnju i lipnju srušila su temperaturne rekorde u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Na nekim lokacijama temperatura je premašila 40 Celzijevih stupnjeva. Ti su ekstremni uvjeti stigli znatno prije vrhunca ljeta, a uzrokovalo ih je područje visokog tlaka zraka, poznato kao toplinska kupola, koje se zadržalo iznad Europe i ispod sebe zarobilo topao zrak.

Toplinski valovi u Europi, kontinentu koji se najbrže zagrijava na svijetu, postaju sve češći, intenzivniji i dugotrajniji. Prognoze upućuju na to da bi neuobičajeno visoke temperature mogle potrajati još mjesecima, a dodatno bi ih mogle pojačati promjene u atmosferi povezane s povratkom klimatskog fenomena El Niño.

Rani toplinski val prži Europu | Bloomberg

Zašto se Europa zagrijava tako brzo?

Tijekom posljednjih 30 godina temperatura u Europi rasla je za oko 0,56 Celzijevih stupnjeva po desetljeću, što je više nego dvostruko brže od svjetskog prosjeka, pokazuju podaci europske službe za praćenje klimatskih promjena Copernicus. Brže od Europe zagrijava se jedino Arktik, regija koja se prostire na području triju kontinenata.

Dugoročni rast globalnih temperatura posljedica je stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu, a nastaju ljudskim djelovanjem. No zagrijavanje Europe dodatno ubrzava i nekoliko drugih čimbenika.

Jedan od razloga su promjene u vremenskim obrascima. Promjene u atmosferskoj cirkulaciji donose sve više toplog zraka s juga Europe, što pogoduje češćim toplinskim valovima i ekstremno visokim temperaturama.

Europa i Arktik zagrijavaju se najbrže | Bloomberg

Bržem zagrijavanju Europe pridonio je i neočekivan učinak uspješne borbe protiv onečišćenja zraka. Zahvaljujući strožim propisima o kvaliteti zraka koje su vlade uvele još 1980-ih, danas u atmosferi ima manje čestica onečišćenja koje odbijaju Sunčevo zračenje natrag u svemir.

Sunčevu energiju odbijaju i snijeg te led, no njihov se pokrivač u Europi sve više smanjuje pa tlo upija više topline. Upravo zato što se led topi, Arktik se zagrijava tako brzo. Dio Arktika, uključujući norveški arhipelag Svalbard, pripada Europi, što dodatno povećava prosječnu stopu zagrijavanja kontinenta.

Kako ekstremne vrućine utječu na ljude?

Velike vrućine povećavaju rizik od toplinskog stresa. On može izazvati vrtoglavicu, mučninu i grčeve, a u najtežim slučajevima dovesti do toplinskog udara, po život opasnog stanja koje može oštetiti mozak, srce i bubrege.

Visoka vlažnost zraka dodatno pojačava osjećaj vrućine. Kada u zraku ima više vodene pare, znoj sporije isparava pa se tijelo teže hladi.

Ekstremne vrućine povećavaju rizik od toplinskog udara, bolesti srca i prerane smrti | Bloomberg

Toplinski valovi povećavaju broj tropskih noći u Europi, odnosno noći u kojima temperatura ne pada ispod 20 Celzijevih stupnjeva pa je teško kvalitetno spavati. Osim što narušavaju san, takvi uvjeti mogu oslabiti kognitivne sposobnosti i dugoročno povećati rizik od zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca. Ako se tijelo tijekom noći ne uspije dovoljno ohladiti, teže podnosi dugotrajne vrućine.

Broj tropskih noći u Europi raste | Bloomberg

Vrućine mogu imati i smrtonosne posljedice. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Europi je u posljednje četiri godine više od 200 tisuća ljudi umrlo zbog posljedica visokih temperatura.

Kako toplinski valovi utječu na elektroenergetsku mrežu?

Tijekom toplinskih valova potrošnja električne energije naglo raste jer ljudi uključuju ventilatore i klimatizacijske uređaje. Istodobno, opskrba električnom energijom može oslabjeti, što dovodi do snažnog rasta cijena. Tijekom lipanjskog toplinskog vala ove godine večernje cijene električne energije u Francuskoj dosegnule su najvišu razinu od energetske krize 2022. godine.

Toplinske kupole obično sprječavaju stvaranje oblaka pa prevladava sunčano vrijeme koje povećava proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana. No visoki tlak zraka istodobno donosi i slabiji vjetar. Zbog manje proizvodnje iz vjetroelektrana opskrba električnom energijom može postati napetija u večernjim satima, kada solarne elektrane više ne proizvode struju.

Nuklearne elektrane, koje čine okosnicu francuskog elektroenergetskog sustava, tijekom toplinskih valova često moraju smanjiti proizvodnju. Razlog je to što se rijeke iz kojih uzimaju vodu za hlađenje reaktora previše zagriju. Istodobno, propisi ograničavaju ispuštanje zagrijane vode natrag u rijeke kako bi zaštitili vodene ekosustave.

Kada iz obnovljivih i drugih niskougljičnih izvora stiže manje električne energije, u pogon često moraju ući skuplje elektrane na fosilna goriva koje uzrokuju i veće emisije.

Koje još posljedice donose toplinski valovi?

Visoke temperature opterećuju prometnu infrastrukturu i zdravstveni sustav. Željezničke tračnice mogu se deformirati, a asfalt na cestama omekšati ili se početi topiti.

Toplinski valovi dodatno pogoršavaju sušu, stvaraju pritisak na opskrbu vodom, smanjuju razinu vode u akumulacijama za hidroelektrane te snižavaju vodostaje rijeka poput Rajne, jedne od najvažnijih europskih trgovačkih ruta. Dugotrajne vrućine smanjuju prinose u poljoprivredi i povećavaju rizik od šumskih požara jer isušuju tlo i vegetaciju. Isušeno i stvrdnuto tlo pritom teže upija vodu pa nakon obilnih kiša raste opasnost od bujičnih poplava.

Zbroj svih posljedica ekstremnih vrućina mogao bi ozbiljno usporiti gospodarski rast. Prema procjeni osiguravateljskog diva Allianz, ukupni gubici povezani s toplinskim valovima mogli bi između 2026. i 2030. smanjiti bruto domaći proizvod najvećih europskih gospodarstava za pet do sedam posto.

Koliko je Europa spremna nositi se s ekstremnim vrućinama?

Velik dio europske infrastrukture nije projektiran za tako visoke temperature, osobito u sjevernim i zapadnim dijelovima kontinenta, gdje je gradnja prvenstveno bila prilagođena zadržavanju topline tijekom hladnih zima. Posljednjih godina gradovi poput Pariza, Madrida i Barcelone otvorili su klimatska skloništa u javnim prostorima, poput knjižnica i parkova, kako bi građanima omogućili predah od vrućine.

Klimatizacijski uređaji postaju sve češći, ali njihova je uporaba i dalje neravnomjerno raširena, iako sve više područja bilježi temperature koje zahtijevaju hlađenje. Dok klima-uređaj ima više od 40 posto kućanstava u Španjolskoj, europski prosjek iznosi tek 20 posto. Za usporedbu, u Sjedinjenim Američkim Državama klimatizaciju ima oko 90 posto kućanstava.

Prosječan godišnji broj stupanj-dana hlađenja, pokazatelja potrebe za hlađenjem kada temperature prijeđu određeni prag, u razdoblju od 1995. do 1999. | Bloomberg

Europske zgrade uglavnom su starije i izgrađene prije nego što su klimatizacijski uređaji postali uobičajeni. U mnogim slučajevima teško je dobiti odobrenje za njihovu ugradnju zbog izgleda zgrade, veće potrošnje energije i utjecaja na okoliš. Osim toga, klimatizacijski uređaji izbacuju topao zrak na gradske ulice, što bi moglo dodatno pojačati učinak takozvanog urbanog toplinskog otoka. Zbog manjka zelenih površina te velike količine betona i asfalta koji upijaju toplinu, gusto naseljeni gradovi ionako su topliji od okolnih ruralnih područja.