Novi val masovnih otkaza u IT sektoru, ovaj put zbog AI-ja. Tko je najviše pogođen?

Počeo je novi val masovnih otpuštanja u IT sektoru u samo nekoliko godina. Samo u srpnju 2025. neka velika imena u industriji dala su ili najavila otkaze tisućama zaposlenih. Intel, korporacija koja proizvodi računalne čipove, procesore i grafičke kartice između ostaloga, najavila je da će otpustiti 24 tisuće zaposlenih do kraja godine. Microsoft je samo početkom srpnja otpustio devet tisuća zaposlenika, oko četiri posto od ukupnog broja zaposlenih, što je samo nastavak vala koji je započeo otpuštanjem šest tisuća zaposlenih u svibnju.

Hewlett Packard Enterprise Company (HPE) je samo u ožujku otpustio 2,5 tisuća ljudi u SAD-u. HP Incorporated, veliki proizvođač hardvera, u veljači je podijelio dvije tisuće otkaza. Google, Bumble, Amazon, Match, eBay i Electronic Arts otpustili su po stotine zaposlenika.

Nekoliko stotina otkaza nije vijest u državi veličine SAD-a, ali broj kompanija koje provode otkaze brzo se akumulira, pa se radi o ukupno 80 tisuća otkaza od početka godine. U to spadaju samo poznate i relativno poznate kompanije, pa je stvarni broj za cijeli sektor sigurno puno veći. No motiv za masovne otkaze ovaj je put drugačiji nego što je bio u prijašnjim valovima.

U vrijeme pandemije mnoge su kompanije pretpostavile da će se cijele industrije naglo prebaciti na internet te da će takvo stanje ostati i kada pandemija završi. Na temelju takvih očekivanja masovno se zapošljavalo, ne samo središnje zaposlenike kao što su programeri, nego i prodaju, PR, korisničku podršku, testiranje, unos podataka i slično.

To što se dogodilo možda je najbolje opisao Mark Zuckerberg u priopćenju zaposlenicima krajem 2022., kada je najavljeno prvo masovno otpuštanje u Meti. "Na početku COVID-a svijet se naglo preselio na internet, a nagli rast e-trgovine doveo je do ogromnog rasta prihoda. Mnogi su ljudi predviđali da će to biti trajno ubrzanje koje će se nastaviti čak i nakon završetka pandemije. I ja sam to smatrao, pa sam donio odluku o značajnom povećanju ulaganja. Nažalost, to se nije odigralo onako kako sam očekivao."

Treći val otkaza u IT sektoru?

Do druge polovice 2022. postalo je jasno da su očekivanja bila nerealna. Kako se dotad već dvije godine masovno zapošljavalo u IT sektoru na temelju očekivanja velikog rasta potražnje u budućnosti, nastao je problem viška zaposlenih kada se to nije obistinilo.

Prvi val otkaza dosegao je vrhunac u prva tri mjeseca 2023., sa 167.573 otkaza u značajnim IT kompanijama diljem svijeta. Stvarni broj puno je veći jer većina IT kompanija ipak nije dovoljno značajna ni velika da se o otkazima u njima piše. No i to je dobar indikator općeg stanja u sektoru.

Situacija se postepeno smirivala do travnja, svibnja i lipnja 2024., kada je počeo drugi val. Bio je znatno blaži od prvog, s vrhuncem od 57.269 otkaza u značajnim IT kompanijama diljem svijeta. Do kraja 2024. broj otkaza pao je na najnižu razinu od početka 2022. Činilo se da je proces postpandemijskog ispuhivanja gotov.

Od početka ove godine broj otkaza opet raste. Podaci za treći kvartal, koji je tek počeo, pokazuju da se treći val masovnih otkaza vjerojatno nastavlja, iako bi mogao biti slabiji od prvih dvaju.

Međutim, razlog trećeg vala nije isti kao razlog prvih dvaju. Glavni razlog bio je otpuštanje viškova koji su zaposleni tijekom pandemije. On više nije toliko velik motiv jer je većina kompanija dosad već otpustila viškove.

Novi je veliki razlog umjetna inteligencija, koja je toliko povećala produktivnost u IT sektoru da posao koji su nekada radili veliki timovi danas može obavljati šačica programera uz pomoć AI-ja.

Posebno su u problemu mladi programeri koji su zaduženi za repetitivne poslove koji zahtijevaju manju dozu kreativnosti. Njih je zamijenila umjetna inteligencija, koja to može obavljati puno brže uz nadgledanje jednog programera.

Vezano za AI je i problem neusklađenih vještina programera s novim zahtjevima. Mnoge kompanije su svoj fokus prebacile na područja vezana za umjetnu inteligenciju, čime su stara područja i stari programeri koji su se njima bavili postali nepotrebni. Umjetna inteligencija je i smanjila potrebu za tzv. pomoćnim djelatnostima, kao što su korisnička podrška, testiranje, unos podataka i slično.

Prednost IT sektora u plaćama smanjuje se

Masovni otkazi trebali bi dovesti do sporijeg rasta plaća u djelatnosti. Internet je pun neformalnih informacija o velikom broju otkaza u i IT sektoru Hrvatske zadnjih godina te sve većim problemima mladih programera u potrazi za prvom zaposlenjem. Prema neslužbenim podacima iz specijaliziranih medija, 2024. je prosječna plaća u IT sektoru Hrvatske iznosila 1.590 eura neto. Nažalost, nema službenih podataka o plaćama u IT sektoru. Stoga će biti potrebno napraviti procjenu kretanja plaća na temelju službenih podataka.

Državni zavod za statistiku (DZS) je tek 2025. uveo novu nacionalnu klasifikacija djelatnosti koja područje djelatnosti informacije i komunikacije odvaja na izdavačke djelatnosti, djelatnosti emitiranja te proizvodnje i distribucije sadržaja te djelatnosti telekomunikacija, računalnog programiranja, savjetovanja, računalne infrastrukture i ostale informacijske uslužne djelatnosti.

Potrebno je koristiti se djelatnostima informacije i komunikacije za raditi procjenu kretanja plaća, iako u to spada puno veći djelokrug djelatnosti od samog IT-a. No ako se usporede službeni podaci iz neformalnih izvora kao što su specijalizirani IT mediji sa službenim podacima, odstupanja nisu značajna u apsolutnom iznosu. Aproksimacija kretanja plaća u IT sektoru od početka 2021. do svibnja 2025. dovoljno je dobra.

Pod navedenim pretpostavkama, plaće u djelatnostima informacije i komunikacije više nisu u tolikoj prednosti u odnosu na prosječnu plaću za sve djelatnosti u Hrvatskoj. Vrhunac je bio na početku 2023., kada je prosječna neto plaća u djelatnostima informacije i komunikacije bila 41,59 posto veća od prosječne neto plaće u svim djelatnostima. Otad je razlika pala na 27,5 posto, što znači da je postotni rast plaća u svim djelatnostima bio veći od rasta djelatnosti informacije i komunikacije. Smanjenje potražnje za radnicima u IT sektoru od početka 2023. do svibnja ove godine je bar djelomično odgovorno za to.

Preslagivanje IT sektora zbog umjetne inteligencije

Ne radi se ni o kakvoj velikoj krizi IT sektora nego jednostavno o ispuhivanju balona, preslagivanju prioriteta i vraćanju u realne okvire. Još 2010-ih je u cijelom svijetu počelo poticanje mladih za postanu programeri, što je obilježeno frazom "learn to code". Same države poticale su rast broja programera javnim politikama i poticajima.

One koji su ostajali bez posla u tradicionalnim djelatnostima kao što su industrijska proizvodnja i rudarstvo također se poticalo da se prekvalificiraju i nauče programirati, ne samo javnim politikama nego i medijskom kampanjom. Medijski savjeti o tome kako stariji radnici koji su ostali bez posla u tradicionalnim industrijama trebaju naučiti programirati neprestano su se pojavljivali sve do pandemije.

Godine 2020. i 2021. izgledale su kao trijumf za ideju da bi masovno se svi trebali prekvalificirati u smjeru IT sektora, bilo kroz programiranje ili u pomoćne djelatnosti (testiranje, unos podataka, korisnička podrška itd.).

Iluzija da će nakon pandemije svi potpuno prijeći online počela se razbijati 2022., kada je uslijedio prvi i najveći val otkaza. Ovogodišnji masovni otkazi nusprodukt su AI revolucije, velikih ulaganja u tehnologije umjetne inteligencije i metodama korištenja AI-ja koje su smanjile potrebu za nekim zaposlenicima, primjerice programerima početnicima.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar