AI Act – izazov ili prilika? Evo kako se domaće tvrtke mogu prilagoditi. I profitirati

Europski zakon o umjetnoj inteligenciji postupno stupa na snagu, a domaće kompanije morat će osigurati kontrolu nad podacima, educirati zaposlenike i razviti sustave nadzora kako bi izbjegle regulatorne i poslovne rizike.

Nešto slično tvrtke su već prolazile implementacijom GDPR-a, a Davor Aničić, član uprave udruge CroAI, za Bloomberg Adria TV objašnjava kako se i u ovom slučaju radi o nadzoru nad podacima: "Može se reći da je svakako obvezno da ste GDPR-compliant kako biste mogli biti AI-compliant."

No, dok je regulacija osobnih podataka već dobro poznata poslodavcima, umjetna inteligencija donosi dodatne izazove, naglašava Aničić: "Imamo novu komponentu: sustavi umjetne inteligencije su kompleksni sustavi koji rade na način da su black box za korisnika - ne možete vrlo jasno i transparentno objasniti kako oni funkcioniraju. Stoga je potreban određeni nadzor kako biste ih u svojem poslovanju mogli definirati i kontrolirati, a posebno u osjetljivim situacijama kao što je na primjer autonomna vožnja."

Aničić ističe da se umjetna inteligencija već koristi u poslovnim procesima, iako formalni okvir još kasni. "S jedne strane, razina je dosta visoka na neformalnom nivou jer je ta tehnologija jednostavno ušla u sve tvrtke i počeli su se koristiti modeli umjetne inteligencije u različitim dijelovima poslovanja i procesa. S druge strane, one formalnije i složenije strane samog procesa, tu smo još dosta nisko. To je i prirodno u ovom trenutku, gdje se tehnologija još uvijek brzo razvija i gdje svaka tvrtka iz svoje perspektive pokušava shvatiti kako se ta tehnologija i gdje uklapa," objašnjava.

Prva faza zakona, kojom su zabranjeni neprihvatljivi sustavi, primjenjuje se od prošlog ljeta. Sljedeća faza odnosi se na visokorizične sustave. "Regulacija je stupila na snagu za neprihvatljive sustave, one čija upotreba je u Europskoj uniji zabranjena, i to prošlog ljeta. Od sljedećeg ljeta na red dolaze i visokorizični sustavi, gdje će trebati imati obrazovane kadrove i razmišljati o tome što se radi," ističe.

Ti sustavi uključuju zdravstvo, promet i zapošljavanje. "Visokorizični sustavi oni su koji se primjenjuju u zdravstvu, prometu, bilo čemu što može utjecati na daljnju karijeru," dodaje Aničić. "Mora postojati čovjek u odlučivanju - nečiju karijeru ne možete promijeniti automnim sustavom. To su sustavi visokog rizika koji zahtijevaju internu edukaciju kako bi se mogli nadzirati i zaposlenici moraju biti svjesni svih njihovih posljedica."

U praksi, umjetna inteligencija sve snažnije oblikuje poslovanje, a ključ će biti kontinuirano učenje. "Sam pojam umjetne inteligencije izuzetno je širok... i praktički nema područja u poslovanju na koje neće utjecati kroz neko vrijeme. Iz perspektive manje tvrtke, isto kao i na primjeru digitalizacije, kroz godine ćete jednostavno usvojiti procese, počet ćete koristiti alate koji se pojave i na taj način ćete steći dio znanja. Ali ono što je neophodno je razviti kulturu usvajanja znanja, možda i definirati ljude u tvrtki koji s u tome skloniji i za njih odrediti ulogu internog širenja znanja."

Za poslodavce to znači stalno ulaganje u edukaciju. "Bit će potrebno razviti procese kroz koje će se znanja stalno obnavljati - ono što naučite danas, za dvije godine više nije aktualno i to je nešto na što se svi moramo naviknuti,” kaže Aničić. “Zato su sami sustavi umjetne inteligencije sustavi za učenje, koji omogućavaju jako jednostavno stvaranje sustava učenja i njegovo oblikovanje koji se mogu primijeniti."

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.