Može li EU postati pravi igrač u AI sektoru?

S ciljem da postane pravi igrač u globalnoj AI utrci, Europska unija prošlog je tjedna pokrenula dosad najagresivniju inicijativu za razvoj umjetne inteligencije u Uniji. Strategija između ostalog uključuje proširenje mreže AI gigatvornica, kao i kapaciteta podatkovnih centara u sljedećih pet do sedam godina.

Europska unija apsolutno može postati tehnološki neovisna, kaže za Bloomberg Adria TV Davor Aničić, član Upravnog odbora udruge CroAI i direktor tvrtke Velebit AI. "Moramo se sjetiti da je prije nekih dvadesetak godina, na počecima mobilnog interneta i mobilne telefonije Europa bila tehnološki predvodnik. Dogodila se tehnološka promjena, gdje Europa nije na pravi način pratila i prepoznala neke trendove te je u tom trenutku zaostala." 

Treba gledati na sljedećih 20 godina i aktivno raditi na tome da se vratimo na tu scenu i postanemo relevantni, dodaje Aničić, a ovaj plan je za njega dobar početak. 

"Drago mi je da je na nivou cijele Europske unije prepoznat problem, jer to su jednostavno danas prevelika ulaganja i prevelike investicije da bi svaka zemlja radila za sebe," objašnjava i dodaje da su koraci na razini čitave Unije jedini mogući pravi put. 

Akcijski plan EU-a za razvoj umjetne inteligencije uključuje i pomoć manjim kompanijama da posluju u skladu s postojećim regulativama, dok se s druge strane radi na uklanjanju prepreka koje su dosad smetale konkurentnosti. Aničića smo pitali kako održati ravnotežu između regulacije i čuvanja europskih prioriteta odgovornosti i prava s jedne te poticanja inovacija s druge strane. 

"Europa apsolutno mora zadržati svoje vrijednosti, a to je dugoročno i njena komparativna prednost," vjeruje Aničić. "To se mora napraviti na dva načina. S jedne strane potrebno je omogućiti financijske kapacitete kroz razne europske projekte kako bi se male tvrtke mogle razvijati brže i efikasnije, a mislim da Europa po tom pitanju već dosta radi." 

Pogriješilo se, dodaje, u tome što je regulacija digitalnih usluga postala preveliko opterećenje za male tvrtke. Regulacija je bila osmišljena da europske vrijednosti sačuva od najvećih tvrtki. "U samom pisanju zakona nije se nijednom nivou reklo da malim tvrtkama moramo olakšati jer je nemoguće da tvrtka od pet zaposlenih ima još dva čovjeka koji će se baviti regulacijom." 

Ipak, pojavile su se inicijative s vrha Europske unije da se malim tvrtkama omogući da imaju nešto jednostavniju regulaciju. Pritom je, ponavlja Aničić, "cilj sačuvati europske vrijednosti i europske građane i njihove osobne podatke te omogućiti društveno funkcioniranje koje je kvalitetno za sve."

Podaci Eurostata pokazuju kako je u 2024. godini samo 13,5 posto europskih kompanija koristilo neke AI alate. 

Mogu li ovakve inicijative pomoći boljem usvajanju AI-ja u kompanijama? 

Aničić vjeruje kako te brojke brzo rastu i da su u Hrvatskoj, na primjer, na višim razinama. "Korištenje AI alata na razini razgovora s ChatGPT-jem, vjerujem, koristi i 80 posto tvrtki, ali za stvarnu implementaciju rješenja u proizvode i procese treba vremena. Naravno, europski ekosustav mora brže i efikasnije usvajati nove tehnologije, što nije njegova najjača karakteristika."

Razlog tomu je s jedne strane regulacija, a s druge sporije odlučivanje u odnosu na, recimo američki sustav koji ima princip "brzo uloži, brzo propadni pa idi dalje," objašnjava Aničić.

A gdje je tu Hrvatska? 

"Cijela hrvatska zajednica visokotehnoloških tvrtki treba igrati jednu ulogu koja je primjerena njenoj veličini i poziciji," odgovara Aničić. "Treba povezati akademiju i poslovni sektor, a poslovni sektor mora biti dobro povezan na europskom nivou." 

Imamo sjajnih primjera iz akademske sfere, dodaje. "Tu je CERN, koji je odlična suradnja i hrvatske akademije na europskom nivou gdje su postignuti sjajni rezultati. Treba nam takav način suradnje i u AI sektoru." 

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar