Usred zenita utrke SAD-a i Kine u razvoju umjetne inteligencije (AI), francuski predsjednik Emmanuel Macron uspio je povezati se s premijerom Indije Narendrom Modijem i na samitu o AI-ju u Parizu naglo predstaviti Europsku uniju i Francusku kao atraktivno tlo za novi prodor u razvoju AI-ja, najavljujući da će privatne tvrtke uložiti 109 milijardi eura u te namjene tijekom narednih godina. Svojevrsnom invazijom šarma Macron je, s jedne strane, pokušao impresionirati prisutne i širu javnost prezentirajući svoje lažne snimke nastale s pomoću AI-ja koje kruže društvenim mrežama, a s druge strane pokušao je ne naljutiti "dobrog prijatelja s druge strane oceana", već mu poslati poruku.
Donald Trump "kaže: 'Buši, dušo, buši.' Ovdje nema potrebe da se buši, već uključi, dušo, uključi (frengl. plug, baby, plug)", našalio se Macron na samitu, hvaleći pred liderima i predstavnicima 100 zemalja te najvećih tehnoloških i investicijskih kompanija velike energetske, osobito nuklearne kapacitete Francuske, koji su nužni za intenzivno opskrbljivanje AI projekata strujom.
Isticanje da se EU "vraća u utrku", kao i njegovo posredno zadirkivanje Trumpa zbog ponovnog okretanja fosilnim gorivima, unatoč odluci da se 500 milijardi dolara uloži u razvoj AI-ja u SAD-u, ograničilo je domet Macronove invazije šarma. Bar prema Washingtonu i Londonu.
Čitaj više
Francuska ulaže 109 milijardi eura u umjetnu inteligenciju
Francuska je objavila plan ulaganja 109 milijardi eura u projekte umjetne inteligencije, pri čemu će sredstva osigurati poduzeća, investicijski fondovi i drugi izvori.
10.02.2025
Macron prodao Srbiji Rafale, kaže da joj je mjesto u Europskoj uniji
Održan je sastanak dvojice predsjednika, koji su potom prisustvovali ceremoniji razmjene 11 potpisanih bilateralnih dokumenata.
30.08.2024
Macron uvjerava da uhićenje Durova nije bilo politički motivirano
Oštro osuđujući ono što naziva lažnim informacijama o uhićenju Pavela Durova, Macron je izjavio da to "ni na koji način nije politički motivirana odluka".
27.08.2024
SAD i Velika Britanija bile su među zemljama koje nisu prihvatile konačnu izjavu samita u kojoj se poziva na "promicanje koordinacije u međunarodnom upravljanju AI-jem", kao i pristajanje na niz dobrovoljnih obveza kako bi novonastalu tehnologiju učinile otvorenom za sve, etičkom, sigurnom i ekološki održivijom.
Američke kritike Europe
Američki potpredsjednik James David Vance, kojem je ovo bio prvi vanjskopolitički put od stupanja na funkciju, prethodno je u govoru istaknuo da će Trumpova administracija raditi na tome da SAD postane "zlatni standard širom svijeta" za AI, oštro kritizirajući EU zbog "strogo regulatornog pristupa platformama društvenih medija i umjetnoj inteligenciji". Štoviše, Vance je optužio EU da propisima pokušava suzbiti američke tehnološke kompanije iz Silicijske doline.
"Amerika sada to ne može i neće prihvatiti i mislimo da je to strašna pogreška, ne samo za SAD, već i za vaše zemlje", rekao je potpredsjednik SAD-a, dodajući da se AI revolucija neće dogoditi "ako dozvolimo da umjetnom inteligencijom dominiraju ogromni igrači koji žele koristiti tehnologiju za cenzuru ili kontrolu misli korisnika".
Iako se nije osvrnuo na Kinu i DeepSeek, u izjavama je inzistirao na tome da će SAD razviti AI na način "koji će koristiti američkim radnicima", upozorivši ostale zemlje da ne pomažu neprijateljskim zemljama u dobivanju pristupa naprednoj AI tehnologiji.
"Zaštitit ćemo američki AI i tehnologije čipova od krađe i zloupotrebe", rekao je Vance.
I dok su se na samitu nizale kritike na EU zbog nedavno usvojenih zakona o umjetnoj inteligenciji i digitalnim uslugama, Macron i europska povjerenica zadužena za digitalne tehnologije Henna Virkkunen obećali su da će EU pojednostaviti pravila i primijeniti ih tako da budu pogodna za poslovanje.
"Smanjit ćemo propise i administrativni teret naših industrija", rekla je, dodajući da je shvatila poruku lidera u toj industriji, poput Sundara Pichaija, izvršnog direktora Alphabeta, matične tvrtke Googlea, koji je rekao da "europska produktivnost ovisi o korištenju te tehnologije u nastajanju".
Lažne snimke Macrona i etički problemi
Skup na kojem su, osim političara, bili i čelnici vodećih tehnoloških tvrtki poput Googlea, Microsofta i OpenAI-ja, Macron je otvorio objavivši na društvenim mrežama već uvelike popularne snimke montirane umjetnom inteligencijom na kojima se navodno našao u disko hitu iz 1980-ih godina, potom vodiču influencera za frizure, ali i kao akcijski heroj iz serije Maguire.
Unatoč tome što je time želio istaknuti problem etičnosti u AI-ju, u francuskim medijima taj njegov potez kritiziran je jer "možda izgleda kao bezazlena zabava s ciljem da promovira samit u Parizu", ali kako ističu francuski stručnjaci za etiku u AI-ju, "normalizacija lažnih snimaka tako vodi tome da će biti teško reći što je istinito, a što nije".
Generalna direktorica nevladine organizacije Algorithm Watch Switzerland Angela Müller poziva na kritičniji pristup jer tehnološke tvrtke "prodaju umjetnu inteligenciju kao rješenje za sve probleme", a pri tome "koriste ogromne količine resursa i zagađuju okoliš".
"Sve dok bespogovorno usvojimo njihovu monopoliziranu tehnologiju i narativ da moramo prihvatiti ekološke, društvene i ekonomske troškove sve većih AI modela s neizvjesnim budućim koristima, AI će prvenstveno služiti svom krugu slavnih vlasnika, ali ne i čovječanstvu ili planetu u cijelosti", napisala je Müller za švicarski dnevni list Tages Anzeiger, dodajući da se svijet mora ozbiljno pozabaviti izazovima koje AI postavlja, a to "uključuje fokusiranje na utjecaj na okoliš i koncentraciju moći iza velikih AI modela i tako omogućavanje inovativnog, održivog i na javni interes orijentiranog ekosustava AI-ja".
Upotreba AI-ja stvorila je dva tabora u poslovnom svijetu, ističe komentator talijanskog dnevnog lista Corriere della Sera Gianmario Verona, dodajući da konzervativni tabor tvrdi da je "umjetna inteligencija, dugoročno gledano, predodređena da zamijeni ljudski rad" baš kao što se nekad gledalo na tehnologiju kao "prepreku za ostvarenje punog potencijala ljudi u njihovim društvenim i profesionalnim aktivnostima".
"Osim tog pesimističkog tumačenja tehnologije, postoji modernistički tabor, koji je svjestan etičkih i političkih implikacija umjetne inteligencije, ali teži da ih tumači iz evolucionističke perspektive", smatra Verona.
Među etičkim problemima je i pitanje intelektualnog vlasništva, što najbolje pokazuje primjer Estonije gdje je tamošnje ministarstvo pravosuđa i digitalnih poslova objavilo da će besplatno omogućiti sadržaj javnih emitera i drugih medija za Metin jezični AI model kako bi mogao naučiti estonski jezik.
Na estonskom portalu ERR Online, generalna direktorica estonskog Ekspress Media Groupa Mari-Liis Ruutsalu rekla je da je to pogrešan pristup te da je "novinarski sadržaj intelektualno vlasništvo koje je zaštićeno autorskim pravima".
"Činjenica da sadržaj ERR-a nastaje novcem poreznih obveznika ne znači da se jednostavno može besplatno davati tehnološkim gigantima orijentiranim na profit", istaknula je i dodala da u vrijeme kada "postoje tužbe u SAD-u i drugim zemljama o navodnom kršenju autorskih prava od tvrtki s umjetnom inteligencijom, estonska država šalje suprotan signal".
Zašto je Europi potrebna Indija
Unatoč kritikama, europski stručnjaci suglasni su da EU mora više ulagati u AI. Profesor na uglednoj Londonskoj školi ekonomije Xavier Jaravel u komentaru za francuski Les Echos ističe da će AI revoluciju "najbolje savladati tvrtke i zemlje koje su u stanju najbrže uvesti te tehnologije".
"To će im omogućiti da povećaju svoj tržišni udio i zaštite radna mjesta. Glavni rizik stoga nije 'zamjena' s AI-jem, već konkurent koji koristi AI u istoj zemlji ili inozemstvu. Međutim, europske tvrtke troše nešto manje od 50 posto onoga što američke tvrtke ulažu u uvođenje AI-ja", ističe i dodaje da "bez ubrzane difuzije AI-ja u Europi, jaz u produktivnosti u odnosu na SAD nastavit će se širiti".
S druge strane, geostratezi poput Veline Tschakarove, bivše direktorice Austrijskog instituta za europsku i sigurnosnu politiku, oduševljeni su time da se Macron povezao upravo s Modijem za taj samit, čiji je cilj bio uključiti što više aktera u razvoj AI-ja, kako bi spriječili da taj sektor postane prostor za sukob SAD-a i Kine. Unatoč tome što je američka tvrtka stvorila veliki jezični model ChatGPT koji je jedan od vodećih, Kina je prije nekoliko tjedana predstavila DeepSeek koji se brzo pokazao kao ozbiljna konkurencija.
"Mislim da nije u redu zabraniti određenu tehnologiju samo zbog zemlje iz koje dolazi. To nije naš pristup", rekao je Macron i dodao da će za sve tehnologije koje dolaze izvan Europe napraviti "analize o osjetljivim aspektima pitanje jesu li naša sigurnost i suverenitet ugroženi".
Francuski lider u AI-ju, tvrtka Mistral AI, najavila je suradnju s Indijom, za koju je u Parizu premijer Modi istaknuo da "ima jedan od najvećih brojeva svjetskih AI talenata" te da ta država od 1,4 milijarde stanovnika "gradi vlastiti veliki jezični model, uzimajući u obzir svoju raznolikost".
"S obzirom na to da Kina nije nacija koja želi gledati strateška partnerstva na globalnoj razini i da SAD također zauzima samostalan pristup, ne može se poreći da iskorištavanje postojećih jakih odnosa Indije s Francuskom može biti jasan način za sklapanje snažnog bilateralnog sporazuma o međusobnoj podjeli AI inovacija", rekao je Aja Chovdhri, suosnivač HCL Technologiesa i jedan od vodećih ljudi u tom sektoru u Indiji.
Geopolitički značaj Indije dramatično je porastao izbijanjem svojevrsnog drugog hladnog rata između SAD-a i Kine, uz pomoć Rusije. Najednom, obje strane pokušavaju šarmirati i privući New Delhi, a čak i jedan od vodećih njemačkih stručnjaka za Indiju Heribert Dieter tvrdi da "tko osvoji Indiju, pobijedio je u tom geopolitičkom sukobu".
A Modijeva politika, nove geopolitičke okolnosti, kao i ekonomska, demografska i obrazovna ekspanzija, doprinose tome da više nitko od zapadnih analitičara ne tvrdi da Indija nikad neće postati "nova Kina". Naprotiv, prošle godine je londonski Financial Times prognozirao da će ta zemlja za najviše tri godine postati treća najveća ekonomija na svijetu, pretekavši Njemačku i Japan.
Upravo zbog toga, Macronova invazija šarma uspješna je jer Europi privlači zemlju ogromnog tržišta, proizvodnih mogućnosti i kvalificirane radne snage, koja trenutno koristi iskustvo Kine prije 30-ak godina kada je krenula u ogromnu transformaciju.
.webp){kind=icon}
