Dok su prvi geopolitički manevri Donalda Trumpa od povratka u Bijelu kuću uznemirili većinu američkih saveznika i natjerali ih da promijene svoje strategije, ova nova situacija na međunarodnoj sceni pomogla je jednom europskom čelniku da se brzo vrati u središte pozornosti. Štoviše, slavodobitno tvrdi da se svojim prijedlozima o europskoj strateškoj autonomiji odavno priprema za trenutni geopolitički kaos za europske zemlje.
Ideje o francuskom nuklearnom kišobranu za Europu i formiranje "koalicije voljnih" za uspostavu mira u Ukrajini, praćene nizom sastanaka europskih čelnika u Parizu, hrabri prijedlozi i diplomatske inicijative učinile su francuskog predsjednika Emmanuela Macrona glavnom pokretačkom snagom u Europi. Tako je knjiga "Posljednji predsjednik Europe" poznatog američkog dopisnika iz Europe Williama Drozdiaka postala aktualnija nego kad je objavljena 2020. godine s podnaslovom "Utrka Emmanuela Macrona da oživi Francusku i spasi svijet".
Tada je sintagma "posljednji predsjednik Europe" za neke vjerojatno bila pretjerana za političkog pridošlicu koja se po ulasku u Elizejsku palaču suočila s divljim političkim toboganom, od jedinstvenog odnosa s Trumpom i izbliza svjedočenja slabljenju moći Angele Merkel, preko pada važnosti NATO-a, jačanja ruskog utjecaja na jedinstvo EU i beskrajnih previranja oko Brexita, do pobune "Žutih prsluka" i oživljavanje antisemitizma.
Bloomberg
Prema rezultatima ankete Ipsos-Cesi ecole d’ingenieurs provedene za novine La Tribune Dimanche, ocjena odobravanja Macronovog posla skočila je za pet postotnih bodova kako se zabrinutost francuskih građana zbog međunarodne krize povećala. Kako javlja Bloomberg, u ožujku je potpora Macronovim postupcima porasla na 27 posto, dok su međunarodne krize, poput Ukrajine i Bliskog istoka, bile među prva tri razloga za zabrinutost 33 posto ispitanika u Francuskoj, iako je samo mjesec dana ranije to istaknulo samo 17 posto ispitanika.
“Globalni poslovi vratili su Macronov kredibilitet”, rekla je Melody Mock-Gruet, politička stručnjakinja koja predaje na Sciences Po u Parizu, piše Bloomberg.
Krize su vratile Macrona u središte pozornosti
Macron se krajem prošle godine nije činio kao "spasitelj" europskih interesa i vrijednosti usred geopolitičkih preokreta i rastućeg rivalstva među velikim silama, budući da je njegov autoritet bio ozbiljno narušen političkom krizom u zemlji. I sada je na tom planu najslabiji, no njegova nastojanja da spasi EU i okupi zemlje spremne podržati Ukrajinu u trenutku kada Trump pokušava srušiti aktualnu verziju Zapada i međunarodnog poretka učinila je francuskog liberalnog centrista svojevrsnim predsjednikom Europe.
"Krize su jako dobre za predsjednika. Vraćaju ga u središte pozornosti", rekao je za New York Times Vincent Martigny, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Nici, dodavši da je "Macron jedini koji može biti vođa" u Europi.
Konkretno, Macron je zakoračio u liderski vakuum koji postoji u Europi. Britanski premijer Keir Starmer ograničen je činjenicom da njegova zemlja više nije u Europskoj uniji, dok čelnik njemačkih demokršćana Friedrich Merz tek treba osigurati mjesto kancelara. S druge strane, španjolski premijer Pedro Sanchez nije toliko zainteresiran za jačanje EU kroz naoružavanje i jačanje "tvrde moći", dok se desničarska talijanska premijerka Giorgia Meloni i dalje suočava sa sumnjičavim stavovima drugih europskih čelnika zbog prevelike bliskosti s Trumpovom administracijom.
Iako bi njezini pokušaji da svoju bliskost s Trumpom pomiri s inzistiranjem na nastavku zapadne vojne i financijske potpore Ukrajini učinili Meloni idealnom kandidatkinjom za čelnicu EU-a, u ovim turbulentnim vremenima europska politička, sigurnosna i medijska elita nerado joj dodijeli tu ulogu, strahujući da bi EU tada bila prepuštena Trumpu na milost i nemilost. Osim toga, talijanski premijer protivi se naoružavanju Europe, što većina europskih čelnika sada smatra prijeko potrebnom strategijom.
Bloomberg
Zato je Macronov skup europskih čelnika u Parizu, zatim njegova žurba da kao prvi čelnik EU-a posjeti Trumpa u Bijeloj kući, te u suradnji sa Starmerom okupljanje “koalicije voljnih” učinili Macrona liderom Europe. Postoji nekoliko objašnjenja za to, sugerira Oliver Meiler, dopisnik iz Francuske za švicarski dnevnik Tages-Anzeiger, napominjući da se "Macron vratio" i sada "iskušava snagu protiv velikih igrača u svijetu".
"Ali koliko je čvrsto njegovo vodstvo? Macron svoj trenutni autoritet crpi iz tri izvora. Prvo, kao francuski predsjednik, on ima stupanj moći u ustavnom poretku Pete republike koji nemaju čak ni Amerikanci. Drugo, Macron ima briljantan um. Može pričati puno, govoriti puno i često, pronaći snažne riječi da opiše ovu svjetsku dramu", piše Meiler, dodajući da već osam godina poziva Europljane na izgradnju autonomnih obrambenih snaga i "bio je u pravu". Treće, Francuska ima nuklearnu bombu, neovisnu nuklearnu doktrinu, oružje vlastite proizvodnje, što je čini globalnim igračem.
Put ka okršaju s Trumpom
No, Macronove inicijative, posebice one vezane uz bespogovornu potporu Ukrajini, kao i europsko naoružanje nabavom od europskih, a ne američkih proizvođača obrambene industrije, francuskog predsjednika neizbježno vode u koliziju s Trumpom.
Američki predsjednik predstavlja prekid vatre kao način otključavanja nove poslovne i političke suradnje s Rusijom, uz očitu spremnost da prihvati mnoge uvjete Vladimira Putina. Bloomberg je izvijestio da upućeni izvori kažu da Putin zahtijeva potpunu obustavu zapadnih isporuka oružja Ukrajini tijekom primirja, ali da je visoki dužnosnik velike sile EU inzistirao da nema šanse da će europske zemlje ispuniti Putinove uvjete.
Glasnogovornica francuske vlade Sophier Primas rekla je da su uvjeti "nerealni" i da Macron svakodnevno razgovara s Trumpom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Macron je Putinove uvjete prekida vatre opisao kao "djelomičnu invaziju na Ukrajinu i zamrzavanje sukoba, bez pružanja bilo kakve sigurnosti ili jamstava za budućnost".
I dok bi Amerikanci mogli prihvatiti inicijativu da europske vojske, uz sudjelovanje Commonwealtha i azijskih zemalja, pridonesu budućoj zaštiti Ukrajine kroz financiranje, trupe, zrakoplove ili borbene brodove, sigurno neće odobriti Macronovu inicijativu koja bi se mogla nazvati "Europo, kupuj europsko oružje". Obećao je povećati narudžbe za borbene zrakoplove Rafale i uložiti 1,5 milijardi eura u zračnu bazu koja će biti dio nuklearnog odvraćanja zemlje.
"Svijet u kojem živimo sve je opasniji i sve neizvjesniji", rekao je Macron tijekom posjeta zračnoj bazi Luxeuil-les-Bains u istočnoj Francuskoj, koja je ključna strateška lokacija za zračne snage te zemlje i bit će dom borbenim zrakoplovima opremljenim hipersoničnim nuklearnim projektilom do 2035. "Naša zemlja i naš kontinent moraju se nastaviti braniti, opremati i pripremati ako želimo izbjeći rat."
Kupujte europsko, a ne američko oružje
Osim što je rekao da je spreman koristiti francuski nuklearni arsenal za obranu Europe, Macron je svojim europskim kolegama poručio da prestanu kupovati američku obrambenu opremu i umjesto toga kupuju francusku i europsku.
“Namjera mi je otići i uvjeriti europske zemlje koje su navikle kupovati američko”, rekao je u intervjuu za nekoliko francuskih medija. "Onima koji kupe Patriot treba ponuditi novu generaciju francusko-talijanskog SAMP/T. Onima koji kupe F-35 treba ponuditi Rafale. To je način da se poveća stopa proizvodnje."
Međutim, ovog su mjeseca Nizozemska i Belgija potvrdile da će nastaviti kupovati borbene zrakoplove F-35 američke proizvodnje, dok Portugal oklijeva oko zamjene svojih borbenih zrakoplova F-16 proizvedenih u SAD-u modernijim F-35 zbog "nedavne pozicije SAD-a u kontekstu NATO-a". Njemačka je prije tri godine naručila 35 zrakoplova F-35, uključujući rakete, ukupne vrijednosti oko 10 milijardi eura.
Bloomberg
I dok ostali europski čelnici pozorno prate Trumpove izjave iz Bijele kuće i pokušavaju osmisliti vlastiti odgovor i način suradnje s novim-starim američkim predsjednikom, Macron se oslanja na svoj dugogodišnji dobar odnos s njim.
Macron vjeruje da Trump cijeni osobne veze, tvrde anonimni izvori, piše Bloomberg, dodajući da je francuski predsjednik rekao svojim suradnicima da iako Trump nije dobar slušatelj, ako pronađete pravi argument, možete privući njegovu pozornost.
Međutim, Macronovi pokušaji da konsolidira svoj odnos s Bijelom kućom također se suočavaju s neočekivanim vjetrovima. Francuski oporbeni zastupnik rekao je da bi SAD trebao vratiti Kip slobode jer zemlja više ne dijeli njihove vrijednosti. To je izazvalo oštar odgovor glasnogovornice Bijele kuće Carline Leavitt, koja je rekla da bi Francuzi trebali biti zahvalni Americi što ne govore njemački, aludirajući na američku umiješanost u oslobađanje Francuske na kraju Drugog svjetskog rata.
Krhka snaga
Iako su francuski birači zadovoljni Macronovim povratkom u središte međunarodne pozornosti, podigavši njegov poljuljani rejting na oko 31 posto, blizu razine koju je imao prije prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, to ga još uvijek ne čini dovoljno jakim na domaćem planu.
"Stvari su vrlo krhke za Macrona", rekao je Mock-Gruet za Bloomberg.
Bloomberg
Punu snagu i predsjedničku ovlast mu ne daje ni to što Macron sada može reći da je još 2019. u čuvenom intervjuu britanskom Economistu upozorio da "trenutačno proživljavamo moždanu smrt NATO-a" i da Europa stoji na rubu ponora. Sposobnost prezentiranja argumenta europskim čelnicima "pa, rekao sam vam, trebali ste me cijelo vrijeme slušati" može biti dovoljna za Macrona da uvjeri većinu država članica EU-a, ali ne i većinu svojih građana.
Argumenti o naoružavanju EU-a, francuskom nuklearnom kišobranu i "koaliciji voljnih" za Ukrajinu nisu dobili široku podršku u Francuskoj. Čelnici krajnje desnice, poput Jordana Bardelle i Marine le Pen iz Nacionalnog okupljanja, čak to nazivaju "izdajom", ali kritike naoružavanja dolaze i od francuske krajnje ljevice.
To je Macronov problem. Dok uvjerava EU, ne uvjerava Francuze, unatoč pozivu na jedinstvo pred Rusijom, koju je opisao kao "prijetnju Europi" koja "kao da ne poznaje granice".
Ova ocjena navela je bivšeg ruskog premijera Dmitrija Medvedeva da mu se ruga, nazivajući ga "Micronom", tvrdeći da Rusija nije prijetnja i da će Macron zapravo "nestati" do svibnja 2027. godine.
U to vrijeme Macronu istječe drugi predsjednički mandat i ne može se kandidirati za treći, a posljednjih godina, unatoč nekim pokušajima, politički nije pripremio vlastitog nasljednika iz redova svoje centrističke koalicije.
Drugim riječima, Francuska će se za samo dvije godine ponovno naći na pragu da je predvodi euroskeptična i desničarka Marine Le Pen, koja potpuno drukčije gleda na budućnost Europske unije, ulogu Francuske u svijetu te odnose sa SAD-om, a posebno Rusijom.
.webp){kind=icon}
