Hrvatska na začelju EU po broju električnih vozila, evo što odbija kupce

Iako se elektromobilnost najavljivala kao nezaustavljiva revolucija u automobilskoj industriji, stvarnost se pokazuje znatno izazovnijom. Prije samo tri godine, procjene su govorile da će do 2025. električna vozila činiti više od 30 posto prodaje u Europskoj uniji, no danas je jasno da taj udio neće dosegnuti ni 20 posto. U Bloomberg Adria TV emisiji Zoomin, Borna Čuljak, stručnjak za elektromobilnost iz PwC Hrvatska, i Juraj Šebalj, višestruki prvak u reliju i stručnjak za autoindustriju, analizirali su zašto je elektrifikacija na kočnici, s posebnim naglaskom na Hrvatsku koja se nalazi na samom dnu Europe.

Hrvatska na električnom začelju Europe

Dok se tržište električnih vozila u Europi oporavlja sporijim tempom od očekivanog, Hrvatska drastično zaostaje. Najnoviji podaci o prodaji to i potvrđuju. Iako je ukupno tržište automobila u prvih osam mjeseci 2025. godine zabilježilo rast od sedam posto s 51.968 novoregistriranih vozila, prodaja baterijskih električnih vozila doživjela je strmoglavi pad od čak 57,7 posto, sa samo 535 prodanih primjeraka. Njihov tržišni udio iznosi tek jedan posto.

S druge strane, najveći interes kupaca i dalje izazivaju benzinci s udjelom od 48,3 posto, a slijede ih hibridi koji su s rastom od 35,5 posto dosegli udio od 31,7 posto prodaje. Čak su i dizelaši, unatoč padu od 23,2 posto, s 14,2 posto udjela daleko ispred električnih modela.

"Hrvatska je na začelju Europske unije", istaknuo je Borna Čuljak, dodajući kako smo po udjelu prodanih električnih vozila daleko iza zemalja poput Slovenije, Mađarske, pa čak i Rumunjske i Bugarske. Stagnacija je vidljiva već nekoliko godina, a ključni razlozi leže u ekonomskoj računici prosječnog kupca.

Novčanik ispred ekologije: Cijena, vrijednost i subvencije

Visoki početni troškovi nabave električnih vozila samo su vrh sante leda. Ono što kupce puno više brine jest financijska neizvjesnost koja dolazi nakon kupnje.

Skupa investicija s neizvjesnim povratom

Jedan od najvećih strahova vlasnika električnih automobila je drastičan pad vrijednosti, a oko buduće cijene rabljenih ne slažu se ni stručnjaci. Čuljak (PWC) nudi optimističniju prognozu, smatrajući da će vozila zadržati značajan dio vrijednosti. "Prema našim analizama, očekujemo da bi rabljena električna vozila nakon nekoliko godina mogla zadržati i do 30% svoje početne vrijednosti, što je važno za formiranje sekundarnog tržišta", navodi Čuljak.

Međutim, Šebalj se s takvom procjenom ne slaže, ističući kako je buduća vrijednost velika nepoznanica zbog brzog tehnološkog razvoja. "Mi nemamo blage veze gdje ćemo biti tehnološki za deset godina", upozorava Šebalj. "Tvrditi da će auto zadržati 30 posto vrijednosti je hrabro. Model koji je danas napredan, za nekoliko godina bi mogao biti potpuno zastario, što izravno utječe na njegovu cijenu na tržištu rabljenih." Dodatni problem predstavljaju baterije, čija zamjena može koštati i do 15 tisuća eura, često premašujući vrijednost samog automobila.

Promašen sustav poticaja

Hrvatski sustav subvencija dodatno komplicira situaciju. Ove godine poticaji su namijenjeni isključivo pravnim osobama i obrtnicima, dok su privatni kupci - koji čine većinu tržišta - potpuno isključeni. Obojica stručnjaka slažu se da je takav model promašen.

"Nitko privatno trenutno u zadnjih godinu dana neće ići kupiti auto na struju zato što će na njemu izgubiti novac", oštar je Šebalj, objašnjavajući kako nepredvidivi poticaji unose kaos na tržište i ruše vrijednost rabljenih vozila. Čuljak potvrđuje da takav model ne može dugoročno pokrenuti trend rasta, jer isključuje ključnu skupinu kupaca.

Europski divovi protiv kineske najezde

Dodatni izazov za europsko tržište predstavlja sve agresivniji nastup kineskih proizvođača. Potpomognuti državnim subvencijama, kineski brendovi poput BYD-a nude niže cijene, stavljajući europske gigante poput Volkswagena ili Stellantisa u nezavidan položaj. Iako su europski automobile, prema ocjeni Šebalja i dalje superiorniji u segmentima poput kočnica i ovjesa, Kinezi tehnološki prednjače u razvoju baterija i motora. Međutim, kupnja kineskog vozila sa sobom nosi i rizik.

"Cijeli krug - od kupnje, održavanja, popravka do prodaje - mi ne znamo kako će funkcionirati za kineske električne automobile i zato se ljudi jednostavno boje", objašnjava Šebalj, naglašavajući da su servisna mreža i dugoročna pouzdanost još uvijek velika nepoznanica.

Infrastruktura kao dodatni izazov

Prema dostupnim informacijama, Hrvatska je krajem srpnja 2024. imala 1074 punionice za električna vozila, što je značajan porast u odnosu na prethodno razdoblje. Ipak, broj javnih punionica i dalje je daleko ispod prosjeka najrazvijenijih europskih zemalja. 

Čini se da je put prema elektrifikaciji puno trnovitiji nego što se očekivalo. Dok god električni automobili predstavljaju skupu i rizičnu investiciju, a sustav poticaja ne prati potrebe tržišta, Hrvatska će teško uhvatiti korak s ostatkom Europe. Za prosječnog vozača, računica je jasna - novčanik je i dalje važniji od ekološke budućnosti, a dok se ta jednadžba ne promijeni, benzinci i hibridi ostat će kraljevi hrvatskih cesta.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.