Tko se u Europi trudi zadržati bogataše, a tko ih želi privući

Kako se ljetna sezona zahuktava, izgleda da će obližnja Grčka ponovno potvrditi svoj status jedne od najpoželjnijih turističkih destinacija srpskih građana. No prema posljednjim istraživanjima, ta mediteranska zemlja prednjači i u ponudi tzv. boravka kroz investicije – programa koji omogućuje privremeni ili stalni boravak u zamjenu za financijsko ulaganje u državu. I nije jedina. Brojne zemlje traže načine kako privući imućne strance. U međuvremenu, u Europi se pojavljuje i svojevrsna protuteža: države poznate po visokim porezima pokušavaju zadržati vlastite zlatne koke, odnosno spriječiti odljev bogatstva.

Trenutačno Grčka ima najvišu ocjenu kada je riječ o mogućnosti ulaska u zemlju bez vize ili dobivanja vize po dolasku, prema nedavno objavljenom Henleyevu indeksu rezidencijalnih programa za 2025. godinu. Indeks pruža sveobuhvatan pregled koji pomaže investitorima identificirati ključne čimbenike kod preseljenja na povoljniju lokaciju za njih i njihove obitelji.

U kategoriji vremena do stjecanja državljanstva Grčka je ocijenjena s devet od mogućih 10 bodova. Za kvalitetu života dobila je solidnu osmicu. Zanimljivo, među onima koji su razmatrali Atenu kao novi dom navodi se i teniska zvijezda Novak Đoković.

Tko je još na listi

Odmah iza Grčke našla se Švicarska, dok treće mjesto dijele Italija, Portugal i Ujedinjeno Kraljevstvo. Na četvrtom mjestu su Australija, Kanada i Španjolska, koja je od travnja 2024. najavila kraj svog programa zlatnih viza za strane kupce nekretnina, u pokušaju da poveća ponudu pristupačnih stanova za svoje građane.

Slične mjere ranije su uveli Portugal i Irska, a Europska unija već dulje vrijeme vrši pritisak na države članice da ukinu te programe.

Bloomberg

Podsjetimo, zlatna viza podrazumijeva boravišnu dozvolu ili čak putovnicu kao privilegiju u zamjenu za ulaganje. Iako praksa postoji desetljećima, posljednjih godina doživljava novi val popularnosti, ali i kontroverzi.

Na ljestvici i jedna susjedna zemlja

Na popisu najatraktivnijih destinacija nalaze se i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji posljednjih godina postaju sve značajniji igrač na tom tržištu. Njihov program zlatnih viza omogućuje desetogodišnji boravak investitorima, poduzetnicima, znanstvenicima i umjetnicima, a privlače ih prvenstveno porezne olakšice. Nema poreza na dohodak ni nasljedstvo, a ulaznica u taj ekskluzivni klub stoji oko dva milijuna dirhama (nešto više od pola milijuna eura), u obliku ulaganja u nekretnine ili fondove.

UAE postaje nova baza za osnivače kriptotvrtki s ovih prostora, ali i digitalni nomadi iz Srbije sve češće biraju Aziju za život i rad te su Dubai i Vijetnam trenutačno među najpoželjnijim destinacijama.

Na šestom mjestu Henleyjeva indeksa nalazi se susjedna Mađarska, koja je u kategorijama ulaska bez vize i vremena obrade dokumentacije dobila najviše ocjene. Jedva lošije stoji kad je riječ o vremenu do državljanstva (ocjena devet), dok je u reputaciji ocijenjena s tri.

Slijede Luksemburg, Singapur, otočne jurisdikcije poput Jerseyja, Paname, Kostarike i Malte. Zatim Novi Zeland, Monako, SAD, Hong Kong, Latvija, Južna Koreja, Cipar i Tajland. Na kraju ljestvice su Malezija i Mauricijus, a potonji je dobio visoke ocjene za kvalitetu života i porezni sustav, dok su mu ostale kategorije slabije ocijenjene.

U Europi na scenu stupaju porezi na odlazak

S druge strane, prema nedavnom izvještaju Bloomberga, na europskom kontinentu raste trend uvođenja tzv. poreza na odlazak (engl. exit tax). Dok se imućni građani Ujedinjenog Kraljevstva sele u porezne oaze poput Monaka, Švicarske ili Dubaija, mnogi bogati Europljani shvaćaju da njihovo iseljenje neće biti jednostavno.

Naime, zemlje s visokim porezima žele spriječiti odljev kapitala uvođenjem poreza na vrijednost imovine koju pojedinac posjeduje u trenutku odlaska iz zemlje. Cilj je natjerati ih da dvaput razmisle prije selidbe ili da pravedno plate ako se odluče otići.

Njemačka, Norveška i Belgija su proširile primjenu takvog poreza ili razmatraju njegovo uvođenje. Nizozemski parlament u listopadu je zatražio od vlade da prouči mogućnost njegova uvođenja, kao dio borbe protiv izbjegavanja poreza. U Ujedinjenom Kraljevstvu, laburistička vlada Keira Starmera također je pod pritiskom da uvede sličan porez, kako bi zaustavila masovni odljev imućnih rezidenata.

Kako se ističe u Bloombergovom izvještaju, porezi na odlazak zamišljeni su kao način da država naplati udio u kapitalnoj dobiti ili dobiti od imovine stvorene korištenjem njezinih resursa. Mnoge zemlje to vide kao priliku za povećanje proračunskih prihoda i za poticanje bogatih da daju veći doprinos zajednici. No takve mjere izazivaju kontroverze jer se porez često naplaćuje i na imovinu koja još nije unovčena.

Rast popularnosti tih poreza u posljednjih godinu dana povezan je s pritiscima na državne proračune, uzrokovanim troškovima pandemije i sporim gospodarskim oporavkom, koji prisiljavaju europske vlade na pronalazak novih izvora prihoda.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar