Trgovinski rat koji je pokrenuo predsjednik Donald Trump izazvao je oštar pad na burzama i ponovno potaknuo strahove da bi gospodarstvo moglo usporiti. Ekonomisti tvrde da su šanse za gospodarski pad porasle nakon što je Trump najavio široko primjenjive carine, veće nego što su mnogi analitičari očekivali. Dodatnu zabrinutost predstavlja mogućnost usporavanja rasta uz istovremeni porast inflacije - scenarij poznat kao stagflacija, čega se ekonomisti posebno pribojavaju.
Na događaju u ružičnjaku Bijele kuće 2. travnja, Trump je predstavio osnovnu carinu od 10 posto za globalne trgovinske partnere, pri čemu se mnoge zemlje, uključujući Kinu, Vijetnam i članice Europske unije, suočavaju s još višim stopama. Očekuje se da će cijene široke potrošačke robe, uključujući automobile, elektroniku i odjeću, porasti ako carine ostanu na snazi.
Poduzeća, nesigurna u vezi s Trumpovim sljedećim potezima i utjecajem carina, mogla bi odgoditi investicijske odluke, što bi usporilo rast. U međuvremenu, povjerenje potrošača oslabilo je posljednjih mjeseci, a ekonomisti upozoravaju da bi negativno raspoloženje moglo rezultirati padom potrošnje – ključnog pokretača američkog gospodarstva. Sljedećih nekoliko mjeseci bit će vrlo neizvjesni.
Čitaj više
Trumpove odluke uzdrmale su tržište obveznica i probudile strah od recesije
Od sredine veljače prinosi na državne obveznice u SAD-u naglo su pali jer su politike Trumpove administracije dovele do značajne neizvjesnosti.
10.03.2025
Ulagači, pripremite se! Vjerojatnost da će SAD ući u recesiju porasla na 51,82 posto
Ulagači bi se trebali pripremiti za potencijalnu volatilnost tržišta prilagodbom svojih portfelja.
04.09.2024
Mogu li recesije doista spasiti živote?
Istraživanja pokazuju da mortalitet raste u dobrim vremenima, a pada u teškim.
11.03.2024
Svijet do 2030.: krah kineskog ekonomskog sna i još jedna recesija?
Kina se više ne može nadati poziciji najveće ekonomije svijeta. Japan i Njemačku će prestići Indija.
21.02.2024
Što je recesija?
Recesija se često definira kao razdoblje u kojem gospodarska aktivnost opada dva uzastopna kvartala. No Nacionalni ured za ekonomska istraživanja (NBER), koji službeno određuje početak i kraj recesije u SAD-u, koristi širu definiciju: "značajan pad ekonomske aktivnosti, raširen diljem gospodarstva i trajan duže od nekoliko mjeseci." Odluka se donosi tek kada se prikupi dovoljno podataka, što može potrajati mjesecima ili čak godinama.
Kako bi se utvrdilo je li recesija nastupila, razmatraju se tri kriterija – dubina, rasprostranjenost i trajanje, te faktori poput zaposlenosti, potrošnje prilagođene inflaciji, industrijske proizvodnje i prihoda. Primjerice, recesija uzrokovana pandemijom 2020. bila je izrazito kratka, ali intenzivna.
Prema istraživanju Bloomberga iz ožujka (prije najnovijih carina), ekonomisti su šansu za recesiju unutar godine dana procijenili na 30 posto, u odnosu na 25 posto mjesec dana ranije.
Zašto postoji zabrinutost za gospodarstvo?
Potrošnja je u siječnju naglo pala (djelomično zbog lošeg vremena), a u veljači se nije značajno oporavila. U isto vrijeme, temeljna inflacija porasla je. U kombinaciji s carinama i nesigurnošću, to izaziva zabrinutost oko budućeg gospodarskog rasta. Trumpove izjave dodatno su potaknule strahove. Na pitanje 9. ožujka očekuje li recesiju, odgovorio je kako američko gospodarstvo ulazi u "razdoblje tranzicije". Do 3. travnja, indeks S&P 500 pao je više od 12 posto u odnosu na rekordnu vrijednost iz veljače.
Carine na čelik i aluminij povećavaju troškove proizvodnje, ali i direktno poskupljuju uvoznu robu, poput automobila. Više cijene često se prebacuju na potrošače. Ako potrošači smanje trošenje zbog viših cijena ili nesigurnosti, to usporava rast. Ako tvrtke odluče same apsorbirati troškove, to smanjuje dobit i ograničava ulaganja.
Osim carina, problem predstavlja i opća neizvjesnost koja može dovesti do kašnjenja u zapošljavanju i ulaganju. Dugotrajan pad burze mogao bi utjecati na potrošnju kućanstava s visokim prihodima, koji su zadnjih godina nositelji potrošnje. Također, planovi administracije o smanjenju broja zaposlenih u saveznoj službi mogli bi dovesti do gubitka više od pola milijuna radnih mjesta do kraja 2025.
Nisu svi zabrinuti. Trumpov glavni ekonomski savjetnik Stephen Miran smatra da neće biti "značajne kratkoročne štete" i da će se Amerikanci prilagoditi. Trump pak tvrdi da će carine dugoročno koristiti zemlji jer će potaknuti povrat industrije u SAD.
Trgovinski rat nosi dva rizika: usporavanje rasta i rast cijena. Iako se ti uvjeti rijetko pojavljuju istodobno, njihova kombinacija poznata je kao stagflacija.
Taj je pojam 1965. skovao britanski političar Iain Macleod. Stagflacija je posebno neugodna jer slabija potražnja obično usporava inflaciju, no u ovom slučaju do toga ne dolazi. U SAD-u se taj fenomen najčešće povezuje s krizom iz 1970-ih, kada je uz visoku nezaposlenost došlo i do rasta cijena, osobito zbog poskupljenja nafte.
Ekonomisti su snizili procjene rasta za 2025., a podigli prognoze inflacije, ali i dalje ne očekuju ponavljanje situacije iz 1970-ih. Predsjednica podružnice Feda u Bostonu Susan Collins izjavila je krajem ožujka kako se čini "neizbježnim" da će carine kratkoročno povećati inflaciju. Neki, poput predsjednika Feda Jeromea Powella, vjeruju da će to biti privremeno, dok drugi upozoravaju na mogućnost trajnije inflacije.
Ako bi rast cijena potrajao uz slabljenje gospodarske aktivnosti, središnja banka bi se našla u dilemi – podržati zapošljavanje ili suzbiti inflaciju.
Ne postoje dvije iste recesije. Neke izazivaju šokovi poput naglog rasta cijena nafte ili pandemije, a druge rezultat su gomilanja neravnoteža u gospodarstvu, primjerice dot-com balona koji je puknuo 2001. Velika recesija 2007.–2009. bila je posljedica višegodišnjeg akumuliranja loših hipotekarnih kredita koji su prouzročili kolaps financijskog sustava.
Ozbiljnost recesije može se mjeriti trajanjem, širinom i dubinom pada te brojem izgubljenih radnih mjesta. Najgore recesije obično su one povezane s financijskom krizom, poput one iz 2008. ili Velike depresije 1929. Pandemijska recesija bila je kratka, ali je nezaposlenost skočila na 14,8 posto. Recesija 2001. bila je znatno blaža.
Ne nužno. Pozitivan znak je otpornost američkog gospodarstva nakon pandemije. SAD je 2022. izbjegao recesiju, iako su je mnogi smatrali sigurnom. Gospodarstvo je 2024. završilo na čvrstim temeljima, a stopa otpuštanja ostaje niska, barem izvan savezne administracije.
Ipak, znakovi stresa rastu, osobito kod kućanstava s nižim prihodima. Istraživanje njujorškog Feda iz veljače pokazalo je da sve više kućanstava strahuje da neće moći otplatiti dugove u sljedeća tri mjeseca – najviše od travnja 2020. Trump i republikanci možda neće biti skloni dodatnom državnom stimulansu, s obzirom na strah od rasta inflacije i sve veći pritisak zbog fiskalnog deficita.
Američko gospodarstvo i financijska tržišta snažno su povezani s ostatkom svijeta, što je postalo još očitije u jeku Trumpovih carinskih poteza. Iako bi Amerikanci mogli biti prvi na udaru, učinci bi se mogli proširiti i na njihove ključne trgovinske partnere. Ipak, recesija u SAD-u ne mora automatski značiti i globalnu recesiju. Od 1950. SAD je imao 11 recesija, dok je prema podacima Svjetske banke u tom razdoblju zabilježeno samo pet globalnih recesija – 1975., 1982., 1991., 2009. i 2020.
Hoće li doći do stagflacije?
Što izaziva recesiju?
Što određuje ozbiljnost recesije?
Je li recesija uvijek loša za gospodarstvo?
Koje su posljedice za svjetsko gospodarstvo?
.webp){kind=icon}
