Jesu li Trumpove tarife ideološki hir ili nužan ekonomski potez?

Prije gotovo stotinu godina, SAD je uveo zakon o carinama koji je izazvao globalni trgovinski rat, ali i oduljio i pogoršao veliku depresiju. 

Sada američki predsjednik Donald Trump računa na to da se svijet dovoljno promijenio i da se povijest neće ponoviti. 

Ovog tjedna Trump će uvesti takozvane recipročne carine na, kako kaže, "dan oslobođenja." Očekuje se kako će taj potez obuhvatiti čak i širi raspon trgovine nego zloglasne carine iz 1930. godine koje već dugo služe kao lekcija upozorenja o opasnostima protekcionizma. Carine su dio Trumpovog šireg projekta kojim želi uništiti globalni trgovinski sustav koji je SAD pomogao izgraditi iz ruševina 30-ih, jer je američki predsjednik uvjeren da su Amerikanci u njemu loše prošli. 

"Svijet pljačka SAD posljednjih 40 godina i dulje. Sve što činimo je više nego pošteno," rekao je Trump ovog vikenda u intervjuu za NBC News. 

Senator Reed Smoot i zastupnik Willis Hawley na Kapitolu 1929. | Izvor: Granger Historical Picture Archive/Alamy

O važnim pojedinostima - razini carina, njihovom trajanju, potencijalnim izuzećima za zemlje ili sektore - posljednjih se dana još uvijek razgovaralo u Bijeloj kući. Sve ovisi o sklonostima notorno nepredvidivog Trumpa koji će nove carine predstaviti 2. travnja u Bijeloj kući. 

Financijska tržišta već sad su potresena, a dužnosnici u svjetskim prijestolnicama boje se da bi ovakvi potezi mogli izazvati recesiju u SAD-u, ali i gospodarsko usporavanje u čitavom svijetu. 

Čelnica Europske centralne banke Christine Lagarde privatno je lidere EU upozorila kako se moraju pripremiti na najgori scenarij, prema kojemu neprijateljski nastrojeni SAD svijet uvlači u destruktivni gospodarski sukob, kažu izvori upoznati s razgovorima. 

U Kanadi, koja trgovinski sporazum s SAD-om ima još od kasnih 80-ih, političari rade na promjenama gospodarstva koje tri četvrtine svojeg izvoza šalje svojem južnom susjedu. 

"Stari odnos koji smo imali s SAD-om, koji se temeljio na jačoj integraciji naših gospodarstava i snažnoj vojnoj i sigurnosnoj suradnji, je gotov," izjavio je prošlog tjedna kanadski premijer Mark Carney. 

Trumpovi planovi podijelili su i korporativnu Ameriku. Američka gospodarska komora upozorila je kako će posebno teško pogođeni biti mali biznisi. Čak i iz Tesle - čiji direktor Elon Musk javno podržava grubi Trumpov pristup - pozivaju na oprez. Ipak, proizvođači čelika i neki legendarni brendovi oduševljeno su pozdravili ideju o višim carinama, žaleći se na nepravedne količine uvoza. 

ArcelorMittal Dofasco čeličana u Hamiltonu, Kanada, 12. ožujka | Bloomberg

Podizanjem carinskog zida oko najvećeg svjetskog gospodarstva, Trump ispunjava obećanje iz kampanje i pokušava nagomilati prihode kojima bi izbalansirao porezne olakšice koje ove godine želi progurati kroz Kongres. Kako god priča završi, sigurno je da će Trump ostaviti svoj trag na gospodarskoj povijesti. 

"Ovo će biti mnogo veće od carina iz 1930.," kaže Douglas Irwin, gospodarski povjesničar s Dartmoutha, te dodaje kako će i očekivani porast stope carina i obujam obuhvaćene trgovine vrlo vjerojatno zasjeniti ono što se dogodilo prošlog stoljeća. "Uvoz danas čini mnogo veći udio BDP-a nego početkom 30-ih, i to daleko," objašnjava. Uvoz dobara i usluga čini 14 posto američkog BDP-a, odnosno tri puta više od udjela iz 1930. godine. 

Analiza Bloomberg Economicsa otkriva kako bi maksimalistički pristup prosječnoj carinskoj stopi SAD-a nadodati do 28 postotnih bodova - što bi izazvalo udarac za BDP od četiri posto i podići cijene za gotovo 2,5 posto u naredne dvije do tri godine. To bi bio ekvivalent kresanja više od bilijun dolara američke proizvodnje ili čitavog BDP-a Pennsylvanije. Za usporedbu, to bi bilo gotovo jednako loše kao i globalna financijska kriza koja je američko gospodarstvo smanjila za šest posto nakon tri godine u usporedbi s trendom u razdoblju prije krize. 

Trump glasno izražava zabrinutosti zbog poreza na dodanu vrijednost u Europi i barijera u Kini, što znači da bi se te regije mogle suočiti s velikim carinskim šokom i potencijalno izgubiti veliki dio svojeg izvoza u SAD, otkriva analiza Bloomberg Economicsa. Ipak, budući da je izložen ograničeni udio BDP-a, ekonomski udarac bi vjerojatno bio izdrživ. Kanada i zemlje jugoistočne Azije vjerojatno će doživjeti ozbiljnije poremećaje. 

Prognoza Bloomberg Economicsa pretpostavlja da će zemlje odgovoriti uvođenjem carina na američki uvoz. Ne uzima u obzir neizravne gospodarske troškove politika, poput kako bi nesigurnost po pitanju budućnosti mogla kompanije potaknuti da zaustave svoje investicijske planove ili kupce da odgode kupnje. 

Trumpova administracija je odbacila upozorenja da bi carine mogle potopiti gospodarstvo i pohvalila se najavama o investicijama vrijednim gotovo dva bilijuna dolara, inzistirajući kako one dokazuju da carine već sada vraćaju proizvodnju natrag u SAD. Nejasno je koliko će se tih dugoročnih investicija zaista i ostvariti ili koliko novih radnih mjesta će se otvoriti. 

Privlačenje investicija 

"Carine će Ameriku učiniti kompetitivnijom. Potaknut će investicije u Ameriku," rekao je 19. ožujka Stephen Miran, čelnik Vijeća ekonomskih savjetnika Bijele kuće, za Bloomberg News. U istom razgovoru je naglasio i prihode koje će carine donijeti. Drugi visoki dužnosnici rekli su kako će nove carine u državni budžet donijeti najmanje 700 milijardi dolara. 

Uz carine od 25 posto na automobile koje će na snagu stupiti uskoro, Trump je već uveo carine od 25 posto na uvoz velike količine dobara iz Kanade i Meksika, rekavši kako carinama želi pritisnuti te zemlje da zaustave migraciju i krijumčarenje fentanila u SAD. Carine su uvedene i Kini, od 20 posto, zato jer ta zemlja nije učinila dovoljno da zaustavi izvoz sastojaka za fentanil u SAD, Kanadu i Meksiko. 

Trump je uveo i globalne carine na čelik i aluminij, a obećao i sličan potez što se tiče bakra i farmaceutskih proizvoda. 

Kamion koji prevozi nova vozila Toyota Tacoma prelazi u SAD na ulaznoj luci Otay Mesa na američko-meksičkoj granici u San Diegu, Kalifornija, 27. ožujka. | Bloomberg

Ipak, ništa od toga vjerojatno neće biti ni blizu takozvanim recipročnim carinama kada je riječ o vrijednosti obuhvaćenog uvoza. Nove carine trebale bi u jednoj brojci - stopi carine - obuhvatiti sve trgovinske barijere s kojima se izvoz iz SAD-a suočava u drugim gospodarstvima, uključujući i faktore poput poreza ili regulativa. 

Trump je posebno bijesan na PDV koji koriste europske i druge zemlje, koje je njihvim izvoznicima dopušteno umanjiti. Planovi su se razvili posljednjih tjedana, nakon što se Trump udaljio od svoje predizborne ideje o univerzalnim carinama od 10 ili 20 posto, na primjer, na sav uvoz u SAD. 

Ključni dužnosnici Trumpove administracije potencijalna neslaganja ne iznose javno, ali postoje znakovi natezanja. Jedan savjetnik javno je progovorio o internim "pregovorima", a ovog je vikenda čelnik Trumpovog Nacionalnog gospodarskog vijeća Kevin Hassett jasno rekao kako još uvijek nije došlo do odluke kada je riječ o pojedinostima. "Predsjednik mora mnogo toga analizirati, a siguran sam da će donijeti pravu odluku," rekao je Hassett u nedjelju za Fox News. 

Čini se kako Amerikanci baš ne vjeruju da će carine osnažiti ekonomiju i da su zabrinuti zbog rasta cijena: sentiment potrošača u ožujku je pao na najniže razine u više od dvije godine, a dugoročna očekivanja za inflaciju porasla su na najviše razine u posljednje 32 godine. Trumpovi dužnosnici pokušavaju ublažiti strahove glasača i tvrde kako će veća gospodarska transformacija biti vrijedna ovih poteškoća. 

Trump je u intervjuu ovog vikenda izjavio kako "ga uopće nije briga" ako strani proizvođači automobila povise cijene zbog carina jer "će ljudi početi kupovati američke automobile." 

Zaboravite sporazume o trgovini 

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, SAD je predvodio pozive za smanjenje carina i objeručke prigrlio koncept "omiljene nacije", kojim je od 1947. godine (i potpisivanja Općeg sporazuma o carinama i trgovini) primijenjen čitav niz pažljivo ispregovaranih carinskih stopa na tisuće izuzetno specifičnih linija proizvoda. Sustav je najnižu dostupnu stopu učinio dostupnom svim potpisnicama tog sporazuma, a potom i svim članicama Svjetske trgovinske organizacije.

"Ovime nam se poručuje: 'Zaboravite GATT, zaboravite WTO. Jednostavno ćemo uvesti vlastiti set pravila bilateralno sa svakom zemljom," kaže Michael Froman, predsjednik Vijeća za međunarodne odnose i jedan od vodećih pregovarača o trgovini tijekom mandata predsjednika Obame. 

Automobili koje je proizveo Ford u Michiganu 1947., iste godine kada je potpisan GATT sporazum |  Izvor: Keystone/Hulton Archive

Trumpova administracija kaže kako je cilj smanjiti globalne neravnoteže koje izazivaju napetosti. U najboljem slučaju ovaj pristup mogao bi donijeti seriju dogovora kojima SAD umanjuje trgovinske barijere diljem svijeta, kaže Froman. A postoje znakovi da su EU i drugi počeli raditi na kompromisnim rješenjima u nadi da će Trumpa nagovoriti da barem ublaži carine. 

Ipak, "najveći rizik je, po mom mišljenju, da će sve ovo dovesti do povećanja trgovinskih barijera, što će utjecati na rast", kao i na inflaciju, produktivnost i kompetitivnost, govori Froman. "Kao i da ćemo vidjeti sve manji komad kolača za SAD umjesto koristi sve snažnijeg globalnog gospodarstva." 

Uz to, čini se kako Trumpove carine nemaju nikakve granice, dodaje Mary Lovely, viša suradnica na Institutu Peterson za međunarodnu ekonomiju. 

"Ako vjerujete da SAD treba zaštitu u svim segmentima proizvodnje, vrlo uskoro nećete štititi samo ono što ne proizvodite," kaže ona. "Čini se da ovi momci žele proizvoditi baš sve."

Nesigurnost i odgađanje 

Biznisi jure kako bi se prilagodili i pokušavaju shvatiti što će biti sljedeće. Za mnoge od njih to znači zaustavljanje donošenja manjih odluka. U DataDocksu, koji pomaže kompanijama poput Pepsija i Stitch Fixa koordinirati promet u tvornicama i skladištima, rezervacije za travanj pale su za 35 posto u odnosu na godinu ranije. 

Osnivača DataDocksa Nicka Rakovskyja još više zabrinjava činjenica da kompanije koje bi u normalnim okolnostima isporuke planirale za ljeto, sada ne podnose rezervacije kasnije od prve polovice travnja. To je, kaže on, "ponašanje koje je u skladu s nesigurnošću koje smo zamijetili i u prošlosti" tijekom poremećaja u opskrbnom lancu izazvanog pandemijom koronavirusa. 

Godine 2019., tijekom prvog Trumpovog trgovinskog rata, američki Fed je otkrio kako je utjecaj nesigurnosti na usporavanje investicija i zapošljavanja bio veći od utjecaja carina. Ovaj put je nesigurnost porasla na više razine nego tada, a pojavljuje se i u službenim prognozama. 

Fed je u ožujku prognoze godišnjeg rasta umanjio najviše još od 2022. godine, smanjivši ih s 2,1 na 1,7 posto. To se dogodilo prije ovotjednih carina, a nedugo nakon upozorenja OECD-a da će Trumpove trgovinske politike usporiti globalni rast i uzrokovati rast cijena. 

"Ovo je najdramatičnija promjena povjerenja koje se ja sjećam, izuzevši početak pandemije," rekao je prošlog tjedna Neel Kashkari, predsjednik Feda iz Minneapolisa od 2016. godine. "Zamislivo je da će ovaj udarac imati snažnije posljedice od samih carina." 

Drugi kažu kako bi potencijalni rizici mogli dovesti do stagflacije slične onoj iz 1970-ih, ili nesigurnosti koju je izazvala financijska kriza 2008. godine. Bivša članica odbora Centralne banke Japana, Sayuri Shirai, boji se kako će, za razliku od nedavnih gospodarskih padova, stalna prisutnost inflacije (koja će vjerojatno porasti zbog carina) ograničiti centralnim bankama odgovore.

Sve ovo unijelo je nemir na Wall Street. S&P500 u ožujku je ušao u korekciju, a ekonomisti Goldman Sachsa, JPMorgan Chasea i drugih velikih investicijskih kuća drastično su srezali prognoze američkog rasta. Strahovi su i u ponedjeljak nastavili utjecati na globalna financijska tržišta: američke dionice zabilježile su najgori kvartal u odnosu na ostatak svijeta još od 2009. godine, dok je japanski Nikkei 225 dan završio u padu od oko 4 posto. 

"Teško je zamisliti, ali ponovno očekujemo recesiju," napisao je u nedavnoj bilješci Mark Zandi, glavni ekonomist Moody's Analyticsa. 

Još u siječnju se očekivalo kako će SAD postizati bolje rezultate od ostatka svijeta zbog snažne potrošnje i živog tržišta rada, a neki su i radosno iščekivali Trumpovu "pro-biznis" administraciju. Ova navala carina drastično je promijenila atmosferu. 

Strahovi ekonomista 

"Mnoge zemlje pokušale su rasti u zaklonu velikih carinskih ograničenja, ali to jednostavno ne funkcionira," kaže Simon Johnson s MIT-ja, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju. "Protekcionizam nije dobra strategija, a to smo vidjeli mnogo puta kroz povijest." 

Iako su izvršni direktori tvrtci diljem Amerike uglavnom pozdravljali Trumpova obećanja o poreznim olakšicama i deregulaciji, sve više upozoravaju na opasnosti koje predstavlja protekcionizam i udarce na povjerenje potrošača. 

Ipak, neke kompanije su zadovoljne Trumpovim napadima na strane trgovinske barijere. 

U pismu američkim trgovinskim dužnosnicima, tvrtka JM Smucker se 11. ožujka požalila na disbalans: američke carine na uvezene džemove niže su od dva posto, dok carine EU-a iznose 37 posto. 

Ova razlika znači kako su europski proizvođači u SAD 2024. godine izvezli džemove, marmelade i druge namaze u vrijednosti od gotovo 240 milijuna dolara, dok je SAD u Europu izvezao proizvode u vrijednosti od tek 294.614 ddolara, kažu iz ove tvrtke. U pismu također stoji kako europske carine na te proizvode "štete američkim poljoprivrednicima, proizvođačima i radnicima." 

Jack Daniel's viski proizveden u Americi uklonjen je s polica trgovine u Torontu u ožujku | Bloomberg

S druge strane, menadžeri u Tesli u nedavnom su pismu trgovinskim dužnosnicima napisali kako nove carine mogu naštetiti ne samo toj tvrtci, već američkoj kompetitivnosti općenito, jer će povisiti troškove proizvodnje u SAD-u. 

Trump je prošlog tjedna izjavio kako o carinama nije razgovarao s Muskom, rekavši kako bi taj razgovor mogao predstavljati sukob interesa. 

Tesla se suočava s negativnim reakcijama potrošača, a postoje znakovi da se bojkot američkih proizvoda širi. Nakon uvođenja američkih carina 1930. godine, europski i drugi trgovinski partneri uveli su vlastite carine na izvoz iz SAD-a, uključujući na američke automobile, napisao je ekonomist Kris James Mitchener i njegovi kolege u radu iz 2021. godine. Američke carine također su izazvale talijanske automobilističke klubove, ali i druge diljem svijeta, da bojkotiraju američke automobile. 

I ovaj put bi se američke kompanije mogle suočiti s istom situacijom, upozorava Irwin. Već sada dućani u Kanadi s polica uklanjaju američki viski i druge proizvode. 

Irwin naglašava kako Trumpovi prigovori na trgovinu sežu daleko u prošlost SAD-a, štoviše u najranije dane te zemlje kada su osnivači Thomas Jefferson i Alexander Hamilton žestoko govorili protiv uvoza i zalagali se za carine. "Uvijek je u američkom DNK bilo nešto što je izazivalo prigovore na nepoštene trgovinske prakse," kaže on.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar