Glavno geopolitičko pitanje današnjice, barem u kontekstu Europe, situacija je u Ukrajini. Invazija Rusije na tu državu ušla je u četvrtu godinu (jedanaestu ako se kao početak broji nezakonita okupacija Krima), a kraj još nije na vidiku. Obranu Ukrajine primarno financiraju članice EU-a i SAD, ali otkad je Donald Trump postao predsjednik SAD-a intenzivirali su se pokušaji zamrzavanja sukoba.
U nekim elementima radi se praktički o običnoj trgovini. I EU i SAD potrošili su više od sto milijardi dolara na pomoć Ukrajini, kroz financijske, vojne i humanitarne kanale. Ekonomski trošak EU-a je i puno veći zbog prekida kupnje jeftinih energenata iz Rusije i gubitka tog tržišta za izvoz.
Trošak SAD-a koji se odnosi na pomoć iznosi otprilike 0,5 posto godišnjeg BDP-a, što nije zanemarivo, a Donald Trump djelomično pokušava "vratiti uloženo". Tzv. "Rekonstrukcijski investicijski fond" zamišljen je tako da prikuplja prihode od eksploatacije minerala i rijetkih metala te ih investira u Ukrajinu. Njime će upravljati predstavnici i SAD-a i Ukrajine. Punio bi se tako da Ukrajina u njega uplaćuje pola prihoda od koncesija za eksploataciju, jer su po zakonu sva mineralna bogatstva u Ukrajini vlasništvo države.
Čitaj više
Ukratko iz svijeta – Ukrajina pristala na Trumpove uvjete o mineralima
Trump je više puta vršio pritisak na Zelenskog, ali je ukrajinski čelnik smatrao da SAD traži previše od njegove zemlje.
26.02.2025
Trump i Zelenski postigli dogovor oko minerala, u petak potpisivanje?
Očekuje se da će kabinet Ukrajine preporučiti potpisivanje ugovora.
25.02.2025
Ukrajina poziva Europu da imenuje predstavnika za mirovne pregovore
Ukrajina želi da Europa što prije nominira predstavnika za potencijalne mirovne pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama i Rusijom.
18.02.2025
Iako tim sporazumom SAD ne daje direktno sigurnosna jamstva Ukrajini, Volodimir Zelenski nada se da će njime SAD imati interes u tome da brani stabilnost i sigurnost u Ukrajini.
Interes samog SAD-a je osiguravanje pristupa rijetkim mineralima, koji su ključni za modernu industriju, a bit će još važniji u budućnosti. Trenutačno više od dvije trećine rijetkih minerala uvozi iz Kine, što se smatra geopolitičkom i ekonomskom Ahilovom petom.
Koliko rijetkih minerala ima Ukrajina?
Procjenjuje se da u Ukrajini ima oko 20 tisuća poznatih mineralnih naslaga 117 različitih vrsta minerala. To uključuje kritične minerale kao što su litij, titanij, berilij, mangan, galij, uranij, cirkonij, grafit, apatit, fluorit i nikal. Ukupna vrijednost mogla bi biti između tri i 11,5 bilijuna dolara.
SAD ne zanima toliko direktna financijska vrijednost koliko opskrba industrije i manja ovisnost o Kini. Minerali poput litija i grafita neophodni su u proizvodnji baterija za električna vozila i druge zelene tehnologije.
Sedam posto svih zaliha titanija, minerala važnog za zrakoplovnu i svemirsku industriju, navodno se nalazi u Ukrajini. Značajne su dokazane rezerve uranija, koji će postajati sve važniji s obzirom na veliki povratak nuklearne energije i renesansu nuklearnih elektrana. Galij, važan za proizvodnju mikročipova i svjetlećih dioda, također se nalazi u Ukrajini.
Bloomberg
Ukrajinske rezerve tih minerala potencijalno su među najvećima u Europi.
Važni su i drugi rijetki metali. Lantan, cerij, neodimij, erbij i itrij imaju primjenu u raznim tehnologijama, uključujući televizore, rasvjetu, vjetroturbine, baterije za EV-ove, nuklearnu energiju i lasere.
"Oko pet posto svih svjetskih ključnih sirovina nalazi se u Ukrajini, koja zauzima samo 0,4 posto površine Zemlje", rekla je zamjenica ukrajinskog ministra zaštite okoliša i prirodnih resursa Svetlana Hrynčuk na sastanku UN-ovog Ekonomskog povjerenstva za Europu (UNECE) 2022. prije nego što je započela ruska invazija Ukrajine.
Sporazum koji se možda neće isplatiti
Treba naglasiti da se radi o jako grubim procjenama. Većina istraživanja mineralnih bogatstava Ukrajine provedena je u doba SSSR-a i zapravo se ne zna jesu li lokacije na kojima su pronađeni rijetki metali ekonomski isplative. Rijetki minerali se nikada ne nalaze sami nego su pomiješani s češćim rudama, kao što su željezo ili bakar.
Izdvajanje rijetkih minerala je skup i često ekološki štetan proces. Brojni rijetki minerali zapravo nisu toliko rijetki u Zemljinoj kori nego nisu dovoljno zastupljeni da bi njihovo izvlačenje bilo ekonomski isplativo. Čak i kada ih ima dovoljno za isplativu eksploataciju, postoje drugi problemi koji povećavaju troškove.
Ulaganja u infrastrukturu, opremu, postrojenja i tehnologiju za izvlačenje rijetkih metala jako su velika. Ukrajina može biti i jest veliki proizvođač ugljena i željeza, ali su proizvodnja i skladištenje rijetkih minerala puno skuplji.
Nadalje, velik dio rudnog bogatstva Ukrajine nalazi se na jugoistoku zemlje, koji većinski okupira Rusija ili je u opasnosti skore okupacije. Krajem 2024. vojska Rusije osvojila je područje oko naselja Ševčenko u Donjeckoj oblasti, gdje se prema procjenama nalazi 13,8 milijuna tona litija vrijednosti 141 milijarde dolara.
Trump će potpisati sporazum uz pretpostavku da su procjene o količini i isplativosti mineralnog bogatstva Ukrajine istinite, ali to nije sigurno, jer su podaci često zastarjeli i manjkavi, a sama isplativost ulaganja upitna.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...