Otkako je Donald Trump započeo svoju kandidaturu za predsjedničke izbore, na kojima je krajem prošle godine i pobijedio, carine su postale glavni fokus političko-ekonomskih razgovora. No dok se svijet fokusira na odluke američkog predsjednika, carine su već godinama uobičajene u manje razvijenim zemljama. Upravo one slove kao države s najvećim carinama.
Trump se u posljednje vrijeme carinama koristi kao glavno sredstvo zastrašivanja, a otkako je preuzeo vlast na meti su mu Kanada, Meksiko, Kina, Europska unija, pa i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Pa dok se svi pitaju jesmo li na korak do trgovinskog rata, Trump je pozvao proizvođače da dođu u Sjedinjene Američke Države jer će se tako spasiti carina. I to uglavnom i jest glavna logika uvođenja carina, kao i razlog zašto su one veće u manje razvijem zemljama.
Čitaj više
EU se nada da će kroz pregovore izbjeći udar Trumpovih carina
Trumpova odluka da ovaj tjedan odgodi primjenu širokog spektra carina za Meksiko i Kanadu dala je nadu i EU-u da će moći ispregovarati prihvatljiv ishod.
05.02.2025
Kako funkcioniraju Trumpove carine – tko ih plaća i tko profitira?
Trump je uveo 10-postotne carine Kini, odgodio 25-postotne namete za Meksiko i Kanadu te najavio EU kao sljedeću metu.
05.02.2025
Trump carinama gradi globalnu ekonomiju 2.0 – što nas čeka?
Ekonomistica Katja Zajc Kejžar: "Svijet čeka slabljenje međunarodne trgovine i smanjenje blagostanja."
05.02.2025
Hrvatski izvoz u SAD narastao na rekordne razine, Trumpove carine to će poremetiti
Hrvatskoj je SAD jedno od najvažnijih tržišta za izvoz. Ukupno izvezena vrijednost je u deset mjeseci 2024. bila veća nego cijele 2023.
06.02.2025
Carine su se kroz povijest uvodile kao način da države zaštite svoje domaće proizvode od strane konkurencije, dok danas države većinom potpisuju trgovinske sporazume kako bi iskoristile prilike za širenje na inozemna tržišta. Primjerice, većina zemalja u Europi ima primijenjenu carinsku stopu manju od 2,3 posto, a oko 72 posto uvoza koji je 2023. godini ušao u EU učinio je to po nultoj carinskoj stopi.
Pixsell
Ipak, manje razvijene države, koje se bore s razvojem svoje industrije ili pokušavaju stvoriti stabilan izvor prihoda, imaju izraženije carine kako bi se zaštitile od strane konkurencije.
Prema podacima Investopedije, najveće carine, od 29,5 posto, imaju Bermudski Otoci. Država sa stotinama otoka u južnom Pacifiku, Solomonski Otoci, druga je na listi država s najvećim carinama na uvezenu robu. Tamošnje carine iznose 20,7 posto, a prate ih Kajmanski Otoci s 20,4 posto. Svim tim državama i teritorijima zajedničko je da pretežito žive od turističkih djelatnosti te da prilično ovise o uvozu.
Po visokim carinama ističu se i Republika Kongo te Ekvatorijalna Gvineja, obje s postotkom od 18,2, dok ih prate Kamerun i Belize s po 18,1 posto. Džibuti, Čad i Gabon na listi su deset država s prosječnim carinama od 17,6, 16,8, odnosno 16,6 posto.
Istovremeno, Hong Kong, Macao i Sudan slove kao države i teritoriji s najmanjim carinama – od nula posto.
.webp){kind=icon}
