Najrazvijenije ekonomije svijeta kroče prema sve snažnijem usporavanju kako visoke kamatne stope uzimaju danak, objavila je u srijedu Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
U puno zemalja rast gubi dah i neće se oporaviti prije 2025. dok se realni prihodi ne oporave od inflacijskog šoka i središnje banke ne počnu spuštati kamatne stope, navodi OECD.
Prognoze su da bi globalni bruto domaći proizvod iduće godine mogao rasti tek 2,7 posto nakon također slabih 2,9 posto ove godine. U 2025. godini bi mogao lagano ubrzati na tri posto.
Pritom OECD upozorava da prevladavaju negativni rizici uslijed povećanih geopolitičkih tenzija, neizvjesnih trgovinskih izgleda i rizika da stezanje monetarne politike može naštetiti tvrtkama, kućanstvima i zaposlenosti više od očekivanog.
"Inflacija popušta, no rast usporava. Predviđamo meko slijetanje za razvijena gospodarstva, no to nije zajamčeno", izjavila je glavna ekonomistica OECD-a Clare Lombardelli.
Kretanje stopa rasta
OECD navodi da, premda opća stopa inflacije popušta, temeljna inflacija ostaje uporna te monetarne politike moraju ostati restriktivne dok se ne jave jasni znakovi popuštanja tih pritisaka.
Pritom ta organizacija očekuje da će snižavanje kamata u SAD-u doći na red tek u drugoj polovici 2024. godine, a u eurozoni ne prije proljeća 2025. godine. To je dosta u raskoraku s očekivanjima tržišta koja misle da bi rezanje kamatnih stopa moglo početi već u prvoj polovici iduće godine.
OECD primjećuje da tržišta u razvoju trenutačno imaju bolju izvedbu no razvijena gospodarstva. Europa pritom zaostaje za SAD-om jer su zemlje u Europskoj uniji osjetljivije na rast kamatnih stopa zbog veće bankocentričnosti financijskog sustava.
Fiskalni izazovi također stoje pred mnogim vladama kako troškovi zaduživanja rastu, upozorava OECD.
"Ukratko, globalno se gospodarstvo bori s inflacijom, usporenim rastom i rastućim fiskalnim pritiscima", zaključuje Lombardelli.
.webp){kind=icon}
