Središnje banke diljem svijeta ubrzavaju povećanje kamatnih stopa, nastojeći srušiti val inflacije koji su djelomice same stvorile.
U srijedu je kanadska središnja banka podigla za puni postotni bod više od očekivanog nakon dva pomaka od pola boda, Južna Koreja podigla je kamatnu stopu za pola boda nakon nekoliko pomaka za četvrtinu boda, a Novi Zeland je već treći put za redom povećao kamatu za pola boda.
Nakon rasta od 75 baznih bodova u Čileu, dinamika se vratila u Aziju s neočekivanim pooštravanjem politike singapurske središnje banke u četvrtak ujutro, koju je ubrzo nakon toga slijedila filipinska središnja banka iznenađujućim pomakom od tri četvrtine boda. Oklade na povećanje stopa u Australiji također su porasle nakon izvještaja o zapošljavanju koje je bilo bolje od očekivanog.
U SAD-u je još jedan izvještaj o oštroj inflaciji doveo do oklada na to da će Savezne rezerve povećati kamatu za cijeli bod kasnije ovog mjeseca, nakon dizanja većeg od uobičajenog u lipnju. Ulagači tvrde da bi Bank of England mogao ostvariti pomak od 50 baznih bodova na svojem sljedećem sastanku, dvostruko više od prethodnog tempa, nakon što se britansko gospodarstvo u svibnju pokazalo iznenađujuće snažnim.
Uljuljkani u dva desetljeća niskih potrošačkih cijena, čelnici središnjih banaka su prema njihovom priznanju pretpostavili da će pritisci na troškove koji su se pojavili 2021. uskoro nestati. No problemi u lancu opskrbe pokazali su se dugotrajnijima, a skok cijena energije i robe nakon ruske invazije na Ukrajinu uklonio sve razloge za postepene poteze u borbi protiv inflacije.
To je tempo koji nijedna od središnjih banaka prije samo nekoliko mjeseci nije zacrtala i vjerojatno će izazvati šok rasta koji pak povećava rizik od recesije. Predsjednik Feda Jerome Powell jasno je prošlog mjeseca dao do znanja kako bi neuspjeh u stavljanju inflacije pod kontrolu bila veća pogreška od pretjerivanja u monetarnom stezanju, u stavu koji su ponovili njegovi kolege iz Ujedinjenog Kraljevstva i euroregije.
"Središnje će banke morati proučiti dokaze o usporavanju rasta sve dok ne budu uvjerene da je duh inflacije potjeran natrag u bocu", napisali su u srijedu stratezi za kamatne stope Rabobanka Richard McGuire i Lyn Graham-Taylor. "I dalje vjerujemo da su kreatori politike voljni podnijeti pokretanje recesije ako je to mjera u kojoj trebaju pomaknuti krivulju potražnje kako bi ispunili ovaj cilj."
U svijetu u kojem mnoge središnje banke ubrzavaju tempo, one koje zaostaju bivaju kažnjene slabijim tečajevima, što je dinamika koja samo pogoršava inflaciju, uvoz čineći skupljim.
Europska središnja banka tek treba početi povećavati svoju referentnu stopu, a euro je u srijedu pao ispod jedan za dolar prvi put od 2002. To je bilo nakon izvještaja koji pokazuje kako je američka inflacija u lipnju skočila na 9,1 posto, što je potaknulo oklade na rast Feda za najmanje 75 baznih bodova na sastanku od 26. do 27. srpnja.
Euro se zatim oporavio nakon što je glasnogovornik ECB-a rekao kako središnja banka pazi na utjecaj tečaja na inflaciju, što je ilustracija pritisaka konkurencije koje su neki nazvali obrnutim valutnim ratovima.
Banka Japana (Nichigin) odbija se složiti s trendom, a guverner Haruhiko Kuroda porast inflacije u svojoj zemlji odbacuje kao da je uglavnom potaknut robom, a ne vrstom stabilnog povećanja cijena koje je sam tražio.
Što kaže Bloomberg Economics
"Na kraju će kreatori monetarne politike cijene staviti pod kontrolu. To se neće dogoditi dovoljno brzo za spas domaćinstava od velikog udara na njihove budžete niti središnje banke od velikog udara na njihov kredibilitet", rekao je Tom Orlik, glavni ekonomist Bloomberg Economicsa.
Jen je odražavao jaz Nichigina u odnosu na njegove konkurente, dosad je ove godine potonuo 16 posto u odnosu na dolar, što je izazvalo zabrinutost u Kishidinoj administraciji, ako ne i u hodnicima Nichigina.
U SAD-u su Powell i njegovi kolege neprestano morali rušiti svoje planove za ono što je krajem prošle godine započelo kao "normalizacija" politike nakon poticaja iz razdoblja pandemije, ali je u međuvremenu postala najagresivnija kampanja pooštravanja u desetljećima.
Potpuno pogrešno shvativši procjenu o "prolaznosti" inflacije, Fed je krajem prošle godine odgodio kraj kvantitativnog popuštanja. Počeo je povećavati stope ranije nego što je nekoć očekivao, a zatim je u svibnju tempo pooštravanja udvostručio na 50 baznih bodova. Do prošlog su mjeseca kreatori politike zaključili kako moraju krenuti još brže, s prvim povećanjem od 75 bodova još od 1994. godine.
Ukorijenjena zabrinutost
Trgovci trenutno za ovaj mjesec procjenjuju otprilike 50-postotnu vjerojatnost za rast od 100 baznih bodova. Tiff Macklem, guverner kanadske središnje banke, u srijedu je izvijestio o povećanju upravo te razine.
"Ova odluka odražava zabrinutost zbog ukorijenjene inflacije", rekao je Macklem na konferenciji za novinare.
"Nadamo se da sadašnja brža povećanja kamatnih stopa mogu osigurati da se visoka inflacija dugoročno ne ukorijeni. Mjerila dugoročnih inflacijskih očekivanja na tržištu obveznica sugeriraju da ulagači od središnjih bankara očekuju ispunjenje tog zadatka."
Takozvane stope rentabilnosti sugeriraju očekivanja inflacije za deset godina od oko 2,35 posto u SAD-u, s Njemačkom na 2,08 posto i Kanadom na 1,98 posto. Desetogodišnja stopa pokrića u UK-u je 3,68 posto.
No cijena bi mogla biti ekonomska kriza ranije nego se mislilo.
.webp){kind=icon}
