Švicarska i dalje na vrhu svijeta u privlačenju ljudskog kapitala, Hrvatskoj 45. mjesto

Švicarska je ove godine zadržala prvo mjesto u poretku zemalja prema njihovoj sposobnosti da privuku i zadrže talente, čime obilježava desetljeće nalaženja u samom vrhu svijeta kad je riječ o dobivanju ljudskog kapitala koji najviše obećava.

Na vrhu indeksa globalne konkurentnosti u privlačenju talenata, koje objavljuje poslovno učilište Insead, iza Švicarske su Singapur i SAD, no među prvih 10 zemalja čak je sedam iz Europe.

Švicarska prvo mjesto ponajprije duguje visokoj razini socijalne zaštite i svom prirodnom okružju. Prema najnovijem izvješću, kvaliteta života i održivost su ključni za one koji žele privlačiti vrhunski ljudski kapital.

Singapur se odlikuje visoko obrazovanom radnom snagom i inovativnim gospodarstvom, a SAD zbog sveučilišta i poslovnih škola svjetske kvalitete drži prvo mjesto u razvoju talenata.

Među zemljama iz takozvane skupine BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika), prva je Kina koja je vodeća na svijetu kad je riječ o usklađivanju ljudskih vještina s potrebama ekonomije. No slaba je u privlačenju talenata, pa se na ukupnoj ljestvici nalazi tek na 40. mjestu.

Indija je, primjerice, tek na 103. mjestu i u zadnje tri godine nazaduje zbog pogoršanja poslovnog sentimenta.

Poredak zemalja prema indeksu globalne konkurentnosti u privlačenju talenata

Najnovije izvješće ističe da natjecanje među zemljama za najbolje talente može postati još žešće u idućih 10 godina zbog rastućih neizvjesnosti oko trgovine, investicija i geopolitike. Napominje se i da će biti važna sposobnost zemalja, gradova i organizacija da inoviraju i tako privlače talente.

Posljedica je da bi mogao još više rasti jaz između bogatih i siromašnijih zemalja, navodi Insead.

Na ljestvici od 134 zemlje, iz Adria regije je najbolja Slovenija na 28. mjestu, Hrvatska je na 45. mjestu, Crna Gora na 50. mjestu, Srbija na 53. mjestu, Sjeverna Makedonija na 71. mjestu, a Bosna i Hercegovina na 83. mjestu.

Umjetna inteligencija mogla bi dodatno povećavati nejednakost budući da će veliki dio dodatnog pritiska podnositi nekvalificirani i nisko kvalificirani radnici, ali će radnici s višom razinom vještina imati sve veću konkurenciju u algoritmima i specijaliziranim napravama.