Macron gura EU u 900 milijardi dolara težak rat s Kinom

Novi, oštriji pristup Europske unije prema Kini formiran je zabrinutošću Francuske da trgovinske prakse Pekinga predstavljaju sve veću prijetnju temeljnim industrijama.

Vlada u Parizu preuzela je ključnu ulogu u promicanju političke promjene jer smatra da bi nedjelovanje dovelo do dugoročne štete za gospodarstvo Unije.

Dužnosnici koji su željeli ostati anonimni prisjetili su se debakla solarne industrije prije deset godina, kada je jeftini uvoz iz Kine uništio europsku proizvodnju. Jedan od njih rekao je da bi europska automobilska industrija potencijalno mogla biti ranjiva na isti način, pa se EU suočava s binarnim izborom: ili će potvrditi svoju moć ili se pokoriti Kini.

Namjera nije trgovački odnos Europe s Kinom (vrijedan 900 milijardi dolara godišnje) pretvoriti u izravnu bitku kakvu Peking vodi s SAD-om, već uspostaviti jednake uvjete među najvećim svjetskim gospodarskim blokovima, ističu dužnosnici.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron želi da njegovi partneri u EU-u vide Europu kao balans između dviju svjetskih gospodarskih supersila, kazao je jedan od izvora. To bi Parizu i drugim prijestolnicama omogućilo njegovati posebne odnose s drugim potencijalnim saveznicima, poput Indije.

Macron (desno, s rukom na Modijevu ramenu) s indijskim premijerom Narendrom Modijem | Bloomberg

Ipak, oštriji stav EU-a izazvao je i nervozu, pa su čak i dužnosnici u Parizu zabrinuti zbog implementacije francuskih načela.

Jedan od njih je odgovor Pekinga na otvaranje istrage o kineskim subvencijama za električna vozila opisao kao zabrinjavajuću pretjeranu reakciju, dok je drugi priznao da postoji rizik od trgovinskog rata.

Potpredsjednik kineske vlade He Lifeng izrazio je glavnom trgovinskom pregovaraču EU-a Valdisu Dombrovskisu "jaku zabrinutost i nezadovoljstvo" zbog istrage u ponedjeljak.

Macron se dugo zalagao za preispitivanje gospodarskih ciljeva EU-a kako bi se osigurali alati za zaštitu industrija u propadanju i više državne potpore za ključne sektore. Ipak, francuske inicijative često su nailazile na otpor zemalja, uključujući Njemačku, koje se boje da bi odmazda mogla naštetiti njihovim izvoznicima, i manjih nacija zabrinutih zbog nepoštene konkurencije divovskih tvrtki koje raspolažu javnim novcem.

Sada je EU započeo istragu o subvencijama koja bi mogla dovesti do carina i povećava izglede za veliki zaokret u kreiranju europske politike prema odbacivanju načela slobodne trgovine i otvorenih tržišta kao najboljem načinu obrane ekonomskih interesa kontinenta.

Budući da se Njemačka povukla iz vođenja europske politike, to je ostavilo vakuum za druge, uključujući Francusku i Europsku komisiju, da se bore za utjecaj, prema Mujtabi Rahmanu, voditelju istraživanja Europe u Eurasia Groupu. Macronov cilj također je potaknut planom američkog predsjednika Joea Bidena o golemim subvencijama za pokretanje domaće industrije u klimatskoj tranziciji u sklopu Zakona o smanjenju inflacije.

"Veliki poziv na buđenje bio je taj zakon koji je potpuno preoblikovao raspravu i dao Francuskoj puno više prostora da poentira i istakne kako Amerikanci u konačnici provode mnogo aktivnije upravljano gospodarstvo te da postoji mnogo veća uloga industrijske politike", rekao je Rahman.

Dombrovskis je u utorak u Pekingu izjavio da je kopiranje američke i kineske upotrebe subvencija za potporu domaće proizvodnje električnih vozila "sporna" ideja za Europu i da je takva pomoć diskriminirajuća. "Mi igramo po pravilima i očekujemo da ih i drugi također poštuju. Moramo biti u stanju obraniti se kada vidimo prisutnost subvencija koje narušavaju trgovinu u ovom ili onom obliku", dodao je.

Bilo kakva provokacija Kine veliki je rizik za Uniju koja se bori da izađe iz energetske krize i najgoreg vala inflacije u povijesti eurozone. Nelagodu pojačava i to što bi kineske tarife bilo teško predvidjeti, a potencijalno bi mogle pogoditi niz najvećih tvrtki na kontinentu, uključujući francuske luksuzne grupacije kojima je najveće azijsko gospodarstvo ključno tržište.

"Ako to pogledate na vrlo pojednostavljen način, mogli bismo reći da postoji rizik od osvete kojoj bi najviše bila izložena njemačka automobilska industrija, ako se europske mjere za kineska električna vozila materijaliziraju. Naravno, neće sve biti tako crno-bijelo. Hoće li Kina doista uzvratiti mjerama na istu vrstu robe? Postoji rizik da njen odgovor bude mnogo složeniji ", rekla je glavna ekonomistica Société Généralea Michala Marcussen.

Štoviše, borba s Kinom bila bi vrlo neuravnotežena.

Prema izračunima Allianz Tradea, ako bi EU uveo povećanje carina za jedan postotni bod, ukupni gubici za Kinu – uzimajući u obzir osjetljivost na cijene – bili bi oko 8,4 milijarde dolara. Iako bi to mogao biti veliki iznos, on iznosi samo 0,2 posto kineskog izvoza u usporedbi s 1,5 posto uvoza EU-a.

Ovisnost o kineskoj robi također bi se mogla transformirati u asimetrični inflacijski šok jer bi Europa morala prihvatiti više cijene kritičnih materijala. S druge strane, Kina bi mogla biti samodostatnija ili se može okrenuti drugim tržištima kako bi zamijenila europsku robu.

U kontekstu visoke inflacije i monetarne kampanje Europske središnje banke (ECB), Unija bi mogla završiti u recesiji, smatra Ana Boata, voditeljica ekonomskih istraživanja u Allianz Tradeu.

Demonstracija sile

Macronova sposobnost da utječe na politiku EU-a također je povezana s njegovim političkim brendom, koji je izgradio na prihvaćanju europskog projekta kao načina obrane interesa običnih ljudi. S izborima za Europski parlament u lipnju sljedeće godine, ta će se vizija suočiti s još jednim testom u srazu s prvom francuskom nacionalističkom strankom Marine Le Pen.

U raspravi o tome treba li riskirati trgovinski rat s Kinom, jedan je visoki francuski dužnosnik rekao da je biračima više stalo do demonstracije sile nego do interesa korporacija koje bi mogle biti pogođene kineskom odmazdom.

 

--- Uz pomoć Jamesa Maygera

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar