'Banke će morati stati na kočnicu oko podizanja kamatnih stopa'

Europska središnja banka (ECB) je kamatnu stopu prošlog tjedna digla za 50 baznih bodova i time nastavila trend dizanja kamatnih stopa, unatoč turbulencijama na tržištu. No glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić istaknuo je da će, ako se nastave turbulencije na tržištu, i ECB i Fed morati stati na kočnicu zato što bi se tako dodatno pogoršalo stanje na financijskim tržištima.

Gostujući na Hrvatskom radiju dodao je kako Hrvatska kao nova članica eurozone ima pozitivan šok likvidnosti zato što je u bankarski sektor ušlo 20 milijardi eura likvidnih sredstava. "Kada na to dodamo 10 posto kunskog viška likvidnosti i pet do sedam posto viška devizne likvidnosti, jasno je kako je naše bankarsko tržište hiperlikvidno i zato se u Hrvatskoj ne prelijevaju problemi sa stranih financijskih tržišta", rekao je Stojić.

Kazao je i kako hiperlikvidnost dobro utječe na konkurentnost banaka na tržištu i uzrokuje stabilnu cijenu financiranja, unatoč tome što na vanjskim tržištima raste kamatna stopa te je financiranje skuplje.

Zaključio je kako se investicije u Hrvatskoj puno pomnije planiraju i kako je Hrvatska u zadnjih pet do deset godina uvelike evoluirala u tom segmentu, odnosno da će to biti važan zalog za budući rast gospodarstva. "U sklopu pridruživanja OECD-u, Hrvatska će morati napraviti još niz reformi. HUP će uskoro donijeti plan o poreznim rasterećenjima gospodarstva kako bi poslovanje bilo manje porezno rasterećeno, a važna će biti i reforma pravosuđa.

Ekonomski analitičar Hrvoje Serdarušić rekao kako je monetarno zatezanje završilo prošli tjedan zato što je Fed ulovio veliku injekciju likvidnosti u bankarski sustav te da slijedi još jedno povećanje do maksimalnih pet posto kamate na novac. "Očekivanja oko povećanja kamatnih stopa bila su i veća jer se Fed bori protiv inflacije. Očekujem kako će Fed idući tjedan dodatno povećati kamatnu stopu i da nakon toga neće dalje inzistirati na daljnjim povećanjima."

Dodao je kako ECB nije mario za kupovnu moć građana koja je vidno pala i još bude padala, sudeći po najavljenim daljnjim potezima. "Hrvatska se u srednjem i dugom roku može dobro pozicionirati i ostvariti daljnji rast gospodarstva, nakon što prođe razdoblje aktualnih turbulencija", kazao je Serdarušić.

Voditelj odjela ulaganja u Intercapitalu Krešo Vugrinčić rekao je kako je Silicon Valley Banka (SVB) doživio brzi krah zato što je morao omogućiti i mogućnost online isplate depozita jer je većinski poslovao sa startupovima i venture kapitalnim društvima. "Banka je imala manji broj klijenata, koji su imali veliki udio ukupnih depozita, i nakon što je taj novac otišao iz banke, banci su preostali većinom dugoročni vrijednosni papiri uloženi u američke obveznice i Fed je morao reagirati kako bi ostalo povjerenje u bankarski sustav."

Dodao je kako se nepovjerenje prelilo na burzu i kako se tržište boji zaraze i da financiranje postane teško dostupno, što na kraju uzrokuje volatilno tržište i ostaje za vidjeti kako će se rasplesti situacija na tržištu. "Do odljeva depozita iz banaka došlo je i zato što određene štediše smatraju kako banke više nisu najsigurnija opcija za investiranje, nego postoje i druge sigurnije opcije financiranja", izjavio je Udovičić.

Povukao je i paralelu s hrvatskim narodnim obveznicama jer je vidljivo da američki štediše trenutno više vjeruju Fedu nego bankama. "Sudeći po interesu, hrvatski ulagači također smatraju hrvatsku obveznicu sigurnom alternativom, a ujedno je i nosila veći prinos nego što bi donio depozit u banci.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar