Novo doba suparništva među velikim silama prekraja kartu svjetskog gospodarstva i prisiljava poslovne lidere da traže najbolji put među brojnim globalnim izazovima.
Dok u Europi bjesni pravi rat, a između Kine i SAD-a svojevrsni hladni rat, ostatak svijeta je pod pritiskom da izabere strane. Politički čelnici nameću nove gospodarske prioritete dok se bore izbjeći manjak ključnih roba poput prirodnog plina ili poluvodiča, a pritom koriste robe koje kontroliraju kao sredstvo da bi osigurali što povoljniju poziciju.
Ovoga se tjedna u švicarskom Davosu okupljaju brojni vodeći ljudi svjetskog gospodarstva i trgovine na tradicionalnom godišnjem skupu koji bi ovoga puta trebao označiti odmak od doba sve snažnije globalne povezanosti.
Rasprave na Svjetskom ekonomskom forumu bi se trebale vrtjeti oko geopolitičko-gospodarskih rizika u nastajanju. Neke će se fokusirati na ključna tržišta i robe, kao što je energetska sigurnost nakon ruske invazije na Ukrajinu ili američka kampanja da onemogući Kini pristup vrhunskoj tehnologiji. Druge će biti više geopolitičke naravi, iznad svega u vezi s prijetnjom od sukoba oko Tajvana.
"Živimo u fragmentiranijem svijetu koji uključuje financijsku nestabilnost, pa je jedno pitanje sigurno u svačijoj glavi: gdje i kako investirati u multipolarnom svijetu?", izjavila je Karen Harris, direktorica u konzultantskoj tvrtki Bain & Co. prije leta za Davos.
Nekoliko je vjerojatnih vrućih tema koje će dominirati ove godine u Davosu:
Energija kao oružje
Energija je u središtu gospodarskog rata koji suprotstavlja SAD i njegove saveznike Rusiji. Obje strane nastoje koristiti energiju kao oružje i moguće je da se to nastavi i ove godine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin kaže kako Rusija neće prodavati naftu nijednoj zemlji koja nameće ograničenje cijene, odnosno za 60 dolara po barelu. To ograničenje koje je nametnula skupina G-7 je cijenu ruske nafte gurnula dobrano ispod te razine. Rusija još uvijek ima kupce, ponajviše Indiju, Kinu i Tursku. Ima i opciju da potpuno prekine opskrbu, što bi izazvalo potres na naftnim tržištima i možda dovelo do novog dramatičnog rasta cijene nafte koja je već u prošloj godini svugdje pogurnula inflaciju.
No nije sve u sirovoj nafti. Slično ograničenje idućega mjeseca slijedi za naftne proizvode poput dizela, pa neki zapadni dužnosnici strahuju kako bi to moglo dovesti do nestašice.
Također, zatvaranje plinovoda iz Rusije napravilo je veliki problem u globalnoj opskrbi. Dosad je topla zima u Europi pomogla da se manjak plina ne osjeti dramatično, kao i u smanjenju cijena. Ipak, vrlo je vjerojatno da će se ove godine mnoge zemlje snažno boriti da osiguraju ograničene isporuke ukapljenoga prirodnog plina.
Borba za poluvodiče
Poluvodiči, ključne sastavnice mnogih modernih proizvoda, od električnih vozila do balističkih raketa i nove tehnologije umjetne inteligencije, postaju poprište jednog od najvažnijih bojnih polja svjetske ekonomije.
Tijekom prošle godine administracija američkog predsjednika Joea Bidena osmislila je različite alate, uključivo izvozne kontrole, kako bi spriječila Kinu da kupuje ili proizvodi najsofisticiranije čipove. Također je razvila program subvencija za domaću industriju poluvodiča vrijedan 52 milijarde dolara kako bi proizvodnju vratila kući.
Dominaciju SAD-a u razvijanju čipova mogla bi u idućih desetak godina ugroziti Kina
SAD kaže kako su takvi postupci dio restrikcija usmjerenih prema kineskoj vojnoj moći, dok Peking odgovara kako je to pokušaj zaustavljanja kineskog ekonomskog napretka. Kako god bilo, američki će saveznici trebati pripomoći, a Nizozemska i Japan, u kojima se nalaze neki od najmodernijih proizvođača čipova, već su prihvatili priključiti se američkom pristupu Kini.
To će, naravno, nešto i koštati jer bi tvrtke koje proizvode poluvodiče i strojeve mogle izgubiti veliko kinesko tržište. Peking ubacuje veliki novac u vlastiti razvoj poluvodiča, premda repliciranje najmodernijih tehnologija može biti preveliki zalogaj, a može i odlučiti uvesti neke protumjere u slučaju još većih restrikcija prema Kini.
Sukob zbog Tajvana
Američki i europski lideri se pribojavaju kako bi iduće bojište u novom hladnom ratu mogao biti Tajvan.
Kina oduvijek Tajvan smatra svojim teritorijem. Washington je nedavno objavio da ne vidi znakove neposredne prijetnje napadom, no da očekuje sve agresivnije ponašanje Kine. Biden je obećao poslati američke snage u slučaju invazije na Tajvan, što je isključio, primjerice, u slučaju Ukrajine.
To pitanje ima i ekonomsku dimenziju. Tajvanska tvrtka TSMC je najveći svjetski proizvođač poluvodiča te je ključna za različite vrste dobavnih lanaca. Čak i eskalacija bez rata može proizvesti dramatičan domino-efekt.
Vojna vježba na Tajvanu
Glavni direktor Instituta za međunarodne financije (IIF) koji okuplja komercijalne i investicijske banke, osiguravateljske tvrtke, investicijske fondove, središnje i razvojne banke Tim Adams ističe da svaka tvrtka razmišlja o tome kako bi u slučaju kineske akcije prema Tajvanu izgledale sankcije i tko bi bio na strani SAD-a.
Subvencije i pogodovanje saveznicima
Vlade su sve spremnije koristiti gospodarstvo kao alat za vođenje države. To može podrazumijevati onemogućavanje pristupa suparnicima tržištu ili robama. Ili isporuku strateških proizvoda samo prijateljskim zemljama.
No prijatelji se mogu razići, a najbolji su prijatelji kod kuće. Stoga vlade osmišljavaju subvencije za domaće proizvođače, što je odmak od ideje slobodne trgovine koji već izaziva trvenja.
Bidenova administracija troši više od 50 milijardi dolara da osnaži domaću proizvodnju poluvodiča i potiče domaću proizvodnju električnih vozila kao dio 437 milijardi dolara vrijednog plana za borbu protiv klimatskih promjena. Europsku uniju (EU) je to razbjesnilo te je SAD optužila za nepoštenu trgovinsku praksu koja potiče tvrtke da se premjeste u SAD, pa najavljuje kako bi mogla osmisliti vlastite slične programe.
Rizik se sastoji u globalnoj utrci subvencijama gdje su dobitnici države s najduljim džepom, a gubitnici ekonomije svijeta u razvoju koje već pate pod velikim teretom duga.
Vladavina dolara
Sve više država, a nisu sve američki protivnici, traže načine da se odmaknu od poslovanja u dolarima jer vide da SAD svoju valutu koristi za promicanje vanjskopolitičkih ciljeva.
Američka je administracija zamrznula sedam milijardi dolara afganistanskih rezervi središnje banke kako novac ne bi dospio u ruke talibana. SAD i EU traže način da legalno konfisciraju pola bilijuna dolara ruskih rezervi i iskoriste taj novac za obnovu Ukrajine.
Sigurno će trebati godine da se zamijeni dolar kao svjetska valuta za čuvanje rezervi ako se to uopće i dogodi. Status utočišta dolar je potvrdio prošle godine u prvim mjesecima rata u Ukrajini. On je ukorijenjen u gotovo sve aspekte svjetskog gospodarstva, od središnjih banaka do trgovine robama, i zasad nema jasne alternative.
Dolar je još uvijek kralj, no izazovi rastu
Ipak, među zemljama kao što su Kina, Rusija i Iran, ali i Indija te arapske zemlje oko Perzijskog zaljeva koje imaju bolje veze s Washingtonom, javila se ambicija za izgradnjom trgovinskih veza koje bi zaobišle dolar. Posjet kineskog predsjednika Xi Jinpinga Saudijskoj Arabiji u prosincu, koji je uključivao razgovore o energetskoj suradnji i cijenama u kineskoj valuti, može biti naznaka nekih promjena.
Rizik za SAD i njegove saveznike je dvojak. Učinak njihovih sankcija koje se oslanjaju na dominaciju dolara može postati slabiji. Također mogu osjetiti snažniju inflaciju ako se trgovinski dogovori među nezapadnim ekonomijama počnu ostvarivati izvan tržišta i time cijene za druge kupce poguraju naviše.
"Američki je dolar prokletstvo za sve nas. Ako počnete koristiti međunarodni financijski sutav kao oružje, rast će alternative kako bi ga zamijenile", izjavio je bivši singapurski ministar vanjskih poslova George Yeo.
.webp){kind=icon}
