.webp){kind=icon}
Broj stanovnika Kine vjerojatno se prošle godine počeo smanjivati nakon više desetljeća konstantnog rasta broja stanovnika, što je značajna prekretnica koja će imati dugoročne posljedice za gospodarstvo, istaknuli su stručnjaci
Vladini službeni podaci o ukupnom broju rođenih u 2022. godini, koji se očekuju sljedeći tjedan, vjerojatno će pokazati rekordno niskih 10 milijuna novorođene djece, prema neovisnom demografu He Yafu. "Broj novorođenih manji je nego 2021. godine, kada se rodilo 10,6 milijuna beba. To je već šesta uzastopna godina pada broja novorođene djece i najmanje od osnutka Narodne Republike Kine 1949. godine.
Dodao je kako je zemlja vjerojatno zabilježila više smrtnih slučajeva prošle godine zbog širenja infekcije COVID-om. Očekivani pad broja stanovnika dolazi puno brže nego što se ranije očekivalo i mogao bi obuzdati rast drugog najvećeg svjetskog gospodarstva. Radna snaga već se smanjuje, dugoročna potražnja za kućama dodatno će pasti, a vlada bi također mogla imati problema s plaćanjem svojega nedovoljno financiranog nacionalnog mirovinskog sustava.
Epilog cijele situacije je da će se kinesko gospodarstvo teško moći boriti u nastojanju prestizanja američkog gospodarstva, a ove bi godine mogla i izgubiti status najmnogoljudnije zemlje svijeta. Broj rođenih je u mnogim zemljama tijekom pandemije pao jer su se ljudi bojali odlaska u bolnice, nedostajalo im je obiteljske podrške zbog ograničenja karantene i odbijali su troškove skrbi o djeci.
Kina se međutim suočava s dodatnim problemima koji su dijelom potaknuti desetljećima dugom provedbom politike jednog djeteta, koja je iskrivila omjer spolova, s obzirom na tradicionalnu sklonost kineskih roditelja prema sinovima. To je dovelo i do pada broja žena u generativnoj dobi koji će biti teško preokrenuti, čak i nakon što je vlada ukinula tu politiku i dopustila obiteljima da imaju više djece.
"Mjere poduzete za povećanje stope nataliteta bile su premale i prekasne, a potpuno su nadvladane utjecajem politike nultog COVID-a na stope nataliteta. Ključni problem je da postoji samo toliko toga što politika može postići u ovom području jer je pad nataliteta potaknut dubokim strukturnim čimbenicima. Čini se da je vodstvo kasno shvatilo da su ti problemi vrlo stvarni i da se pojavljuju vrlo brzo", rekao je Christopher Beddor, zamjenik direktora istraživanja u Gavekal Dragonomicsu.
Još 2019. godine, Ujedinjeni narodi prognozirali su kako će kineska populacija vrhunac dosegnuti 2031. godine, a potom pasti. Do prošle godine, međutim, UN je revidirao tu procjenu kako bi vidio vrhunac početkom 2022. Sada se očekuje da će Kina izgubiti 110 milijuna stanovnika do 2050. i pasti na otprilike polovicu stanovništva do kraja stoljeća.
Pad radno sposobnog stanovništva bit će još veći. Do 2050. skupine radno sposobno stanovništva brojit će 260 milijuna u odnosu na 2020. godinu, prema Bloomberg Economicsu. Predviđaju i kako će demografski vjetrovi smanjiti dugoročni potencijal rasta gospodarstva ako vladine politike za promicanje rađanja djece ne počnu biti učinkovite.
"Može proći nekoliko godina dok stanovništvo ne uđe u ritam konstantnog smanjenja", rekao je Yuan Xin, profesor demografije na Sveučilištu Nankai u Tiānjīnu, a pritom je naveo odluku vlade o smanjenju ograničenja rađanja i uvođenje politike za poticanje rađanja.
"Obično bi se rast stanovništva nekoliko godina kretao oko nule prije nego što se može zaključiti da je zemlja ušla u fazu smanjenja broja stanovnika", zaključio je Xin.
"Ekonomija također možda neće odmah osjetiti udar pada broja stanovnika. Rad se još uvijek može premjestiti iz manje produktivnih ili ruralnih sektora, poput poljoprivrede, u druga područja. Ukupna ponuda radne snage za nepoljoprivredni sektor još uvijek može porasti", rekla je Wang Taou, voditeljica azijske ekonomije i glavna ekonomistica za Kinu u UBS-u.
Dodala je kako bi promjena dobi za odlazak u mirovinu mogla riješiti neka pitanja oko radne snage. "Zemlje poput Japana bile su uspješne u održavanju ukupne veličine radne snage čak i dok je stanovništvo starilo i smanjivalo se jer je sve više starijih ljudi radilo te su se vraćale žene koje su bile napustile radnu snagu kako bi podigle obitelj", zaključila je Taou.
Kina bi ipak morala prevladati neke izazove. O ovoj se temi raspravlja godinama, ali nikada nije implementirana u velikom obujmu, a često je izazivala negodovanje javnosti. Zemlja je zadržala dob odlaska u mirovinu od 60 za muškarce i 55 za bolje plaćene žene. Dob je nepromijenjena više od 40 godina, čak i kad se očekivani životni vijek povećao. Nasuprot tome, većina muškaraca i žena u Japanu i Tajvanu može otići u mirovinu i početi primati mirovinu nekoliko godina kasnije.
Problem bi se uskoro mogao ponovno pojaviti. Na prošlomjesečnoj središnjoj ekonomskoj radnoj konferenciji, kinesko je vodstvo reklo kako će "prolongirati odgodu zakonske dobi za odlazak u mirovinu na postupan način u pravo vrijeme kako bi se aktivno pozabavili problemima starenja stanovništva i niske stope nataliteta", prema priopćenju sa sastanka.
