.webp){kind=icon}
Mogućnost recesije, kriza zbog troškova života i rastući dug dominirat će u globalnoj ekonomiji u iduće dvije godine u razdoblju dok traje borba za prevladavanje posljedica pandemije i rata u Ukrajini, objavio je Svjetski gospodarski forum (WEF) u godišnjem izvješću o globalnim rizicima koje se temelji na anketiranju 1.200 profesionalaca iz vladinih institucija, poslovnog svijeta i udruga civilnog društva.
WEF, sa sjedištem u Ženevi, idući tjedan organizira tradicionalni svjetski gospodarski forum u Davosu.
Izvješće upućuje da će biti malo prostora za predah za zemlje koje se bore protiv energetske krize, inflacije, krize hrane i sigurnosnih izazova.
Čak 70 posto ispitanika navodi da će u kratkom roku gospodarstva biti volatilna i izložena višestrukim šokovima, dok oko 20 posto se boji "katastrofalnih scenarija" u desetljetnom razdoblju.
Neposredni rizik se vidi u krizi troškova života, a na dugi rok to su izazovi vezani za klimatska pitanja. Saadia Zahidi, direktorica u WEF-u, zabrinuta je da svijet možda ulazi u začarani krug.
"Vrlo malo vođa današnje generacije je prolazilo kroz ovakve oblike tradicionalnih kriza zbog hrane i energije, dok se istodobno moraju boriti s izazovima rasta duga ili klimatskim problemima", rekla je za televiziju Bloomberg.
"Trebat ćemo novi oblik liderstva koji je puno agilniji", dodala je.
Volatilnost svjetskog gospodarstva očekuje 70 posto ispitanika ankete WEF-a u iduće dvije godine
Izvješće poziva na globalnu suradnju te upozorava da ako se vlade kvalitetno ne suoče sa sadašnjom krizom "riskiraju stvoriti društvene probleme na nezabilježenoj razini dok investiranje u zdravstvo, obrazovanje i gospodarski razvoj slabi dalje urušavajući društvenu koheziju".
Primjerice, ulaganje u vojne troškove može smanjiti razinu potpora ranjivim kućanstvima i ostaviti neke zemlje u "stalnom stanju krize", kao i zanemariti hitnu potrebu za borbom protiv klimatskih promjena i gubitka biorazličitosti.
U najgorem slučaju, geopolitičko-ekonomski ratovi mogu voditi ka remilitarizaciji, povećati ekonomske napetosti i pogoršati kratkoročne i dugoročne rizike zbog čega zemlje moraju surađivati.
"U ovom već toksičnom miksu poznatih i rastućih globalnih rizika novi šok poput novog vojnog sukoba ili novi virus može postati neupravljiv. Klimatski i društveni razvoj moraju biti u središtu zabrinutosti globalnih čelnika kako bi se ojačala otpornost na buduće šokove", ističe Zahidi.
U izvješću se navodi da bi se svijet mogao naći u razdoblju "višestruke krize" u kojemu skupina rizika postaje podloga za gomilanje budućih problema. Jedna takva prijetnja dolazi iz mogućeg natjecanja među zemljama za osiguranje društvima nužnih resursa poput hrane, vode i energije.
