Potražnja za nekretninama ne jenjava, no u 2025. se ipak očekuje stabilizacija cijena, barem kada su u pitanju stambene nekretnine. Nafta i plin ostaju stabilni, no industrijski i plemeniti metali nastavljaju svoj rast. Kao i cijene kakaa i čokolade. Imamo i dobrih vijesti - ova je godina dušu dala za omiljeni hobi Hrvata - spajanje blagdana.
Cijene nekretnina u ovoj godini će se stabilizirati, ali ne posvuda, Zagreb čeka gradonačelnika Tomislav Tomašević da stavi na stol izmjene GUP-a. A tu je i dugogodišnji kamen spoticanja vladajućih - kontroverzni porez na nekretnine koji je ugledao svjetlo dana s prvim danom ove godine.
Ova godina nam svakako donosi složen i dinamičan ekonomski pejzaž obilježen promjenama na više frontova. Nakon razdoblja intenzivnog monetarnog zaoštravanja, monetarna politika Feda trebala bi popustiti. Istovremeno, novoizabrani predsjednik Donald Trump najavljuje ekspanzivnu fiskalnu politiku koja bi mogla dodatno testirati stabilnost američkog proračuna suočenog s rekordnim izdvajanjima za kamate.
A iza nas godina je iz snova za ljubitelje rizika na tržištima dionica. Dvije tisuće i dvadeset četvrta godina pokazala se gotovo idealnom za investitore koji su spremni prihvatiti viši rizik, posebno za one koji ulažu u dionice. U širokim crtama, američko tržište donijelo je povrat od 25 posto (S&P 500), dok je indeks tehnoloških dionica Nasdaq ostvario još i viši prinos od 31 posto. No europske burze su se istovremeno borile s anemičnom ekonomijom zapadnog dijela kontinenta i političkim previranjima u Njemačkoj i Francuskoj.
Izbor novog američkog predsjednika bio je snažan poticaj za globalna tržišta kapitala. Naši analitičari očekuju kako će se pozitivni trendovi nastaviti, posebno zahvaljujući napretku u umjetnoj inteligenciji, infrastrukturnim projektima i rastu globalne vojne potrošnje.
Tržište nafte i plina bi u 2025. trebalo ostati stabilno, kao i cijena. Na drugu stranu, cijene industrijskih metala nastavit će rasti i u 2025. godini, rast će i cijene plemenitih metala, zlato ide prema rekordnoj cijeni u 2025., a srebro ga prati u stopu.
No ova godina puno obećava – barem ako je suditi i po omiljenom hobiju Hrvata – spajanju praznika i blagdana s vikendima. U 2025. ćemo imati ukupno 14 blagdana i državnih praznika, od kojih su samo dva "izgubljena", odnosno padaju na nedjelju. Većina ostalih pruža dobre prilike za spajanje s vikendima i organizaciju više mini godišnjih odmora.
Kako ćemo računati koliko nas košta odmor u eurima ili kunama? Naime prošle su dvije godine od uvođenja eura u Hrvatskoj mnogi još uvijek preračunavaju cijene u kune. Možda je riječ o prekratkom razdoblju da se građani i mentalno prebace na novu valutu. Iako se primarno radi o psihološkom fenomenu, mnogi se pitaju je li Hrvatska uopće imala koristi od uvođenja eura.
Zadnjih nekoliko godina su brojni makroekonomski pokazatelji ukazivali na to da građani Hrvatske žive bolje nego u razdoblju od 2008. do 2018. godine, u kojem je trajala kriza i gospodarstvo efektivno stagniralo. To zapravo vrijedi za sve države Adria regije, iako se brzina približavanja prosjeku EU-a razlikuje među njima.
A informacija o rastu prosječne plaće od 10 posto prije pet godina sigurno bi nas iznenadila, no danas je to nešto na što smo navikli čitati. Imamo i u što investirati.
Premda je inicijalna javna ponuda dionica (IPO) trgovačkog lanca Studenac nedavno završila neuspjehom, nije prošlo puno vremena i maštu domaćih investitora zaintrigirala je još jedna moguća prilika. Zagrebačka građevinska tvrtka ING-GRAD potvrdila je kako se nalazi u procesu pripreme IPO-a, a podaci obznanjeni prilikom registracije s regulatorom mogli bi dati naznake o kakvim bi se brojkama moglo raditi. ING-GRAD se trenutno nalazi u 100-postotnom vlasništvu poduzetnika Branislava Brizara.
Kraj godine prigodno je razdoblje za svakojake rekapitulacije, a kad je u pitanju regionalno tržište kapitala, pobjedu u 2024. odnosi Makedonska burza. Tamošnji indeks MBI10 porastao je ove godine za čak 65 posto. Za usporedbu, indeks Zagrebačke burze Crobex10 porastao je upola manje, ali još uvijek odličnih 29 posto.
Na burzi se, tko zna, možda jednog dana nađu i dionice domaće kompanije koja se bavi razminiravanjem. Mada je daleko prerano za takve prognoze, svakako veseli vijest kako znanstvenici sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) za Sjevernoatlantski savez (NATO) razvijaju pametni detektor metala koji bi trebao olakšati proces razminiravanja.
A ako se to i ne ostvari, adut nam je i dalje turizam. Prema nekim tumačenjima, imamo sve što je nužno – od mora do povoljnih uvjeta za digitalne nomade i razvoj umjetne inteligencije.