Hrvatska je u prvih osam mjeseci ove godine izdala 20.000 radnih dozvola za strance manje nego u istom razdoblju lani. Najviše dozvola izdano je za sektore turizma i ugostiteljstva, a slijedi građevinski sektor, u kojemu je izdano oko 13 tisuća dozvola manje nego 2024. godine.
Na snagu je od siječnja stupio i novi Zakon o strancima, koji uvodi nova pravila igre kako za poslodavce, tako i za radnike. Prema Hrvoju Butkoviću, znanstvenom savjetniku s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, novi zakon će uvesti reda na tržište.
Stroža pravila za poslodavce, veća sloboda za radnike
Jedna od novosti koje novi zakon donosi jest mogućnost da strani radnik nakon godinu dana promijeni poslodavca. Butković za Bloomberg Adria TV kaže kako je ova promjena iznimno značajna jer povećava autonomiju radnika i potiče poslodavce da osiguraju bolje plaće i uvjete rada kako bi zadržali kvalitetnu radnu snagu.
Čitaj više
Selekcija u zapošljavanju traje i po 3 mjeseca, evo najtraženijih poslova
Pronaći odgovarajućeg radnika nije lak zadatak, u najtraženijim branšama poslodavac mora odmah reagirati, dok u nekima proces traje više od tri mjeseca.
17.09.2025
Građevinski bum u Hrvatskoj skriva ozbiljan problem o kojem svi šute
Građevinski sektor u Hrvatskoj u prvom kvartalu porastao 8,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
10.06.2025
EU razotkrio kartel koji je potajno oblikovao tržište dostave, posluju i u Hrvatskoj
Tvrtke su se dogovorile da neće preotimati zaposlenike, razmjenjivale su povjerljive informacije i podijelile tržišta unutar Europskog gospodarskog prostora.
03.06.2025
Ovo su poslovi za koje stranci mogu dobiti radnu dozvolu. Stvarnost je drugačija.
Za 41 deficitarno zanimanje u Hrvatskoj vam ne treba test tržišta rada, već odmah možete zaposliti stranog radnika.
16.05.2025
Došli za 700 eura, a sad dižu cijene rada – što se stvarno događa sa stranim radnicima u Hrvatskoj
Hrvatska je naglo prešla iz zemlje iz koje se masovno iseljavalo u zemlju privlačnu za strane radnike, što je izazvalo društveni šok. Dugogodišnji pesimizam zbog loše ekonomske prošlosti otežava građanima da prihvate novo stanje koje donosi rast zaposlenosti, plaća i ekonomskih migracija.
16.05.2025
"To je jedna dobrodošla promjena zato što će se na taj način osigurati bolja alokacija radne snage na tržištu rada", ističe Butković.
Istovremeno, za poslodavce dolaze stroži uvjeti. Više neće moći zapošljavati strane radnike ako ne dokažu određenu razinu prometa, a dozvole će biti uskraćene i onima s prekršajnim mjerama iz područja radnog prava ili zaštite na radu. Dodatno, poslodavci će morati snositi trošak povratka radnika u matičnu zemlju po prestanku radnog odnosa, što je do sada bio trošak države. Ove mjere predstavljaju financijski teret, posebno za male i srednje poduzetnike, no Butković naglašava da su bile nužne jer je dosadašnji sustav "omogućavao brojne zloporabe".
Pad u građevini, turizam i dalje na vrhu
Statistike pokazuju da su turizam i ugostiteljstvo i dalje sektori koji uvoze najviše stranih radnika. Odmah iza njih slijedi građevinarstvo, koje je ove godine zabilježilo značajan pad od oko 13.000 izdanih dozvola u odnosu na lani. Problem u ovim sektorima, naročito u ugostiteljstvu, ostaje sezonalnost, koja otežava trajnije naseljavanje i integraciju radnika.
"Oni se često vraćaju u svoje domicilne zemlje pa ponovno dolaze", objašnjava Butković. Upravo je ta cirkularna migracija velik problem - radnici dođu na godinu ili dvije, a zatim se vraćaju kući ili odlaze dalje prema zapadnoj Europi, što hrvatske poslodavce tjera na neprestano ulaganje u novu radnu snagu.
Zašto Hrvatska ne privlači visokokvalificirani kadar?
Dok se radnici za niže kvalificirana radna mjesta uvoze u velikom broju, Hrvatska i dalje kaska u privlačenju visokokvalificiranih stručnjaka. Sektor zdravstva je gorući primjer, gdje nedostaje oko četiri tisuće medicinskih sestara i tehničara, no uvoz stručnjaka je minimalan. Butković navodi tri ključna razloga za to.
"Jedan glavni razlog je vrlo sporo i dugotrajno priznavanje stranih kvalifikacija. Drugi je problem što Hrvatska nije dovoljno konkurentna zemljama u zapadnoj Europi jer su tamo plaće veće, a treći je razlog taj da uvjeti rada, konkretno u zdravstvenom sektoru, nisu optimalni", pojašnjava. Bez nacionalne politike koja bi osigurala adekvatne plaće i uvjete rada, Hrvatska će teško postati privlačna za deficitarne kadrove.
Ključ integracije - učenje jezika
Uspješna integracija stranih radnika ovisi o nizu faktora, a najveća prepreka je jezik. Dok se radnici iz regije, poput Bosne i Hercegovine, prilagođavaju brže, oni iz udaljenijih zemalja poput Nepala suočavaju se s velikim izazovima. Često ni znanje engleskog jezika nije dovoljno, što, upozorava Butković, u sektorima poput građevine može dovesti i do nesreća na radu.
Hrvatski zavod za zapošljavanje nudi tečajeve hrvatskog jezika u trajanju od 70 sati, no Butković smatra da je to nedovoljno. "U skandinavskim zemljama se takvi tečajevi provode u 200 do 300 sati, besplatno naravno", uspoređuje. Uz to, interes poslodavaca za uključivanje radnika u ove programe još uvijek je nizak.
--Cijeli razgovor pogledajte u videu.