Koliko se dobro zaista može živjeti od prosječne plaće u Hrvatskoj?

Živimo li u Hrvatskoj dobro ili ne, pitanje je na koje bi svatko mogao dati svoj odgovor - i vjerojatno bi svaki bio drukčiji. Netko će reći da se u Hrvatskoj danas živi sasvim pristojno, da su plaće sve veće i da se nemamo na što žaliti. Dodamo li tome i sve manje blokiranih građana, sve veći broj prvi put registriranih osobnih automobila, najnižu stopu nezaposlenosti... argumenata za dobar život, ili barem bolji nego prije ima. S druge strane, mnogo je onih koji će reći da rast cijena prati ili čak prestiže rast plaća, da je stanovanje teško priuštivo te da su stvarne plaće puno niže od prosjeka, pa i da je zbog svega dojam da nam je bolje samo iluzija.

Ono što ide na ruku ideji sve boljeg života u Hrvatskoj je podatak Eurostata, temeljen na anketi o općenitom zadovoljstvu životom, prema kojem građani Hrvatske nikada nisu bili toliko zadovoljni, kao i onaj o subjektivnom siromaštvu prema se broj onih koji se osjećaju siromašno smanjuje iz godinu u godinu.

Ono što je sigurno, teško je odrediti koliko svaki pojedinac dobro ili loše živi u Hrvatskoj, no nas je zanimalo koliko dobro se u Hrvatskoj zaista može živjeti od prosječne plaće?

Kako se živi s prosječnom plaćom?

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u Hrvatskoj iznosi 1.437 eura. Uzevši to u obzir, nas je zanimalo koliko osobama s tim iznosom plaće mjesečno ode na troškove, odnosno koliko im novaca ostane na kraju mjeseca.

Za to smo koristili podatke Eurostata prema kojima stanovnik Hrvatske mjesečno prosječno troši 21,4 posto svojih primanja na hranu i bezalkoholna pića, 12 posto na prijevoz, 12,2 posto na restorane i hotele, 11,8 na stanovanje, vodu, struju, plin i slične režije te 8,1 posto na ugostiteljske usluge.

Uzmemo li te brojke u obzir, osoba koja u Hrvatskoj ima prosječnu plaću mjesečno potroši 307,518 eura na hranu i pića za kućanstvo, 175,3 eura za prijevoz, jednako toliko i za usluge restorana i hotela. Zatim je tu još 169,6 eura za troškove stanovanja i režija te 116,4 eura za usluge pripreme i posluživanja hrane i pića izvan kućanstva (koje ne uključuju usluge smještaja).

Prema tome bi ukupni mjesečni troškovi osobe s prosječnom plaćom iznosili 768,8 eura, što znači bi na kraju mjeseca tim osobama trebalo ostati 668 eura s kojima mogu raspolagati kako žele.

Dodajmo tome i podatak prema kojem Hrvati mjesečno štede 11 posto dohotka, što je prema prosječnoj plaći 158,07 eura mjesečno.

Jesu li ove brojke dovoljne da bismo život u Hrvatskoj nazvali dobrim? To ponajviše ovisi o osobnom dojmu i željama jer će nekome nešto više od 600 eura biti dovoljno za sve 'gušte' i da još nešto ostave na strani, a nekima ne. No za sve koji taj ostatak ne potroše, već ga svaki mjesec stave na stranu to može značiti 8.016 eura "na strani" godišnje. 

Već smo pisali i o tome kako mladi u Hrvatskoj zapravo zarađuju više no što misle zbog mogućnosti povrata poreza. To je mjera kojom se, između ostalog, mladima vraća puni ili djelomičan iznos godišnjeg poreza, a nekima može donijeti gotovo dvije dodatne mjesečne plaće u godišnji budžet.

Je li realnost drugačija?

Ipak, treba imati na umu da se ovdje radi o statističkim podacima pa je realnost često drugačija - iz čega vjerojatno i dolaze česti razgovori o tome kako je priča o poboljšanju života zapravo iluzija. Brojni problemi su i dalje prisutni, a među njima su i dalje prisutan rast cijena i činjenica da je plaća mnogima u realnosti manja od prosjeka. 

Tako neki ne mogu mjesečno 'na stranu' staviti jednaki iznos, a dodajmo tome i to da mnogi ne žive u vlastitoj nekretnini, a da stanarine, koje ovise od grada do grada, znaju iznositi i po 1000 eura mjesečno. Pa ako netko ima ostale troškove unutar prosjeka, a živi primjerice u unajmljenom stanu u Zagrebu koji plaća 600 do 900 eura, teško će na kraju mjeseca ostati u plusu.

Argument mnogih je i da su plaće u Hrvatskoj i dalje osjetno manje u odnosu na brojne europske države, a istovremeno troškovi života rastu jednako ili više kao i u tim zemljama. 

Ono što je sigurno, život u Hrvatskoj je daleko od idiličnog, ali statistički gledano, život u Hrvatskoj danas nije loš kao što mnogi misle.