Hrvatska sila u izvozu usluga, i to ne samo zbog turizma

Problematika izvoza je jedna od najvažnijih ekonomskih tema u Hrvatskoj već desetljećima. Činjenica da Hrvatska izvozom pokriva samo oko 55 posto vrijednosti uvoza se smatra krunskim dokazom nekonkurentnosti gospodarstva, koristi se kao argument za državne subvencije i razlog zbog kojega treba štititi domaću proizvodnju od uvoza.

Ali takav način gledanja na odnos uvoza i izvoza je polovičan, jer uzima u obzir samo trgovinu robama/proizvodima. Države trguju i uslugama, a na tom području Hrvatska ostvaruje fenomenalne rezultate.

Istina, ukupni rezultati su "umjetno" preuveličani turizmom, koji spada u izvoz usluga (za strane turiste). Ali i u ostalim kategorijama usluga Hrvatska uglavnom bilježi veći izvoz od uvoza.

Sve veći suficit u izvozu usluga

Zadnjih godina Hrvatska ostvaruje rekordan suficit u trgovini uslugama, dvostruko veći nego 2015. u apsolutnim iznosima. Tako je 2015. izvoz usluga iznosio 10,5 milijardi eura a uvoz 3,3 milijarde eura. 2024. se izvoz povećao na 22,7 milijardi eura a uvoz na 7,7 milijardi eura. Rast suficita sa 7,25 milijardi na 15 milijardi eura u osam godina je impresivan rezultat.

Trgovinski suficit u većini kategorija usluga

Prva pomisao je da se radi primarno o utjecaju turizma, ali to nije sasvim točno. Neosporno je da turizam čini dominantan izvoz usluga Hrvatske, čak dvije trećine, ali suficit ostaje i kada se utjecaj turizma na ukupni uvoz i izvoz usluga eliminira.

Tako je 2024. iz Hrvatske izvezeno 7,7 milijardi eura usluga koje ne spadaju u kategoriju "Putovanje", što je u suštini turizam, a uvezeno 5,3 milijarde eura usluga. Suficit u uslužnoj trgovinskoj razmjeni od 2,4 milijarde eura, bez turizma, je dokaz da Hrvatska nije samo turistička država nego i općenito veliki izvoznik usluga.

Uslužno-izvozna sila

Kategorije usluga su: "Proizvodno-prerađivačke usluge" (suficit 248 milijuna eura), "Usluge održavanja i popravaka" (suficit 246 milijuna eura, "Prijevoz"(suficit 508 milijuna eura), "Putovanje" (suficit 12,6 milijardi eura), "Građevinarstvo" (suficit 296 milijuna eura), "Usluge osiguranja i mirovina" (deficit 91 milijun eura), "Financijske usluge" (deficit 56 milijuna eura), "Naplaćivanje intelektualnog vlasništva" (deficit 332 milijuna eura), "Telekomunikacijske, računalne i IT usluge" (suficit 1 milijarda aura), "Druge poslovne usluge" (suficit 564 milijuna eura), "Osobne, kulturne i rekreacijske usluge" (suficit 37 milijuna eura) i "Usluge države" (deficit 47 milijuna eura).

Zanemari li se turizam (kategorija "Putovanje"), u kojem Hrvatska ostvaruje izražene komparativne prednosti i golem suficit, Hrvatska ostvaruje jako dobre izvozne rezultate u većini važnih kategorija. Iznimke su financijske usluge, intelektualno vlasništvo i osiguranje te mirovina.

Značajan dio industrije se svodi na doradu tuđih proizvoda

Pomalo je neočekivan višestruko veći izvoz od uvoza u kategoriji "Proizvodno-prerađivačke usluge". Puni prijevod naziva te kategorije glasi "Proizvodne usluge na fizičkim inputima koji pripadaju drugima". To obuhvaća obradu, sastavljanje, etiketiranje, pakiranje itd. koje provode poduzeća koja ne posjeduju dotične proizvode.

U naravi se radi o industrijskoj preradi koja se knjiži pod izvozom usluga, ali tek pomoćnim djelatnostima u procesu koje imaju nisku dodanu vrijednosti. Umjesto finalnih proizvoda, Hrvatska sudjeluje u globalnim industrijskim lancima kroz razne usluge dorade niske dodane vrijednosti.

To ne znači da je takva industrijska proizvodnja dominantna u Hrvatskoj. Primjerice, izvoz prerađivačke industrije je 2024. iznosio 20,3 milijarde eura. Ali značajan dio domaće industrije ovisi o doradi finalnih proizvoda inozemnih kompanija.

Značajna specijalizacija u ICT uslugama

Najveći suficit se ostvaruje u kategoriji "Telekomunikacijske, računalne i IT usluge" (nakon "Putovanje" a.k.a. turizma). U prvom redu se tu radi o IT sektoru, iako i telekomunikacije ostvaruju značajan izvoz.

Hrvatski IT sektor najviše obavlja poslove za strane kompanije, postoje domaća imena koja su utjecajna na svjetskoj razini. Hrvatska ima dva "jednoroga"; Infobip i Rimac.

Prošireno, Hrvatski ICT sektor je odgovoran za 5,17 posto bruto dodane vrijednosti cijele ekonomije (podatak za 2022.). To je više od prosjeka EU. Također, produktivnost rada u ICT sektoru Hrvatske je između 50 i 100 posto veća od produktivnosti rada u cijeloj poslovnoj ekonomiji (bez javnog sektora), što je jedna od najvećih razlika u EU. To ne svjedoči samo o snazi ICT sektora Hrvatske nego i o niskoj produktivnosti rada u ostatku ekonomije. Npr. u Poljskoj je produktivnost rada u ICT sektoru samo između 30 i 50 posto veća nego u cijeloj ekonomiji.

Oslonac budućnosti

Hrvatska nije izvozna sila po pitanju roba/proizvoda (osim nekolicine specifičnih proizvoda), ali je izvozna sila po pitanju usluga. Tu činjenicu ponajviše određuje turizam, ali i većina ostalih kategorija izvoza usluga.

Posebno zadovoljstvo je milijarda eura trgovinskog suficita u kategoriji "Telekomunikacijske, računalne i IT usluge", jer se radi o djelatnostima visoke dodane vrijednosti i značajnih mogućnosti za rast u budućnosti. To je važno za rast standarda građana jer dugoročni rast plaća ovisi primarno o rastu produktivnosti rada. Hrvatska općenito zaostaje u tome, jer prerađivačka industrija nije dovoljno sofisticirana a turizam kakav postoji u Hrvatskoj ne nudi značajne prilike za dugoročni rast produktivnosti.

Dobra vijest je da postoje djelatnosti (kao što su ICT usluge) u kojima se ostvaruje visoka razina produktivnosti rada a u kojima Hrvatska ima dobru početnu poziciju za buduće širenje i razvoj. 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar